IZ KRIŽEVACA SU KRENULI U RAT, SEDMORICA SE NIKADA NISU VRATILA: Prije 35 godina počeo je ratni put dug 275 dana

Na današnji dan, 29. rujna 1991. godine, oko 10 sati, iz Križevaca je krenulo približno 160 hrvatskih branitelja, većinom Križevčana. Bio je to početak ratnog puta postrojbe koja će nekoliko mjeseci poslije postati poznata kao 15. mješoviti protuoklopni artiljerijski divizion – 15. MPOAD Križevci.

Bio je to ujedno jedan od važnih trenutaka u stvaranju hrvatskih oružanih snaga na križevačkom području.

Polazak se dogodio samo dvanaest dana nakon oslobađanja križevačke vojarne „Kalnik“ i vojnih objekata na području grada. Nakon događaja 16. i 17. rujna u Križevcima su ostale velike količine oružja, streljiva i vojne opreme.

Dio tog naoružanja iskorišten je za opremanje nove hrvatske postrojbe, čije je popunjavanje započelo 28. rujna 1991. Tada je nosila naziv 2. mješoviti protuoklopni artiljerijski puk (2. mpap). Odlukom Zapovjedništva područja Bjelovar, 2. prosinca 1991. dobila je naziv 15. MPOAD Križevci.

Zadaća stigla večer prije

Prema svjedočenju ratnog zapovjednika Željka Topolovca, zapovijed za pokret dobio je večer prije, od Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno načelnika Glavnog stožera, generala Antuna Tusa.

Situacija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj bila je iznimno složena. Križevački vojni objekti bili su oslobođeni, ali borbe oko drugih garnizona još su trajale. Novoformirana topnička postrojba trebala je biti spremna odmah upotrijebiti teško naoružanje preuzeto iz vojnih skladišta.

29. rujna, oko 10 sati – polazak iz Križevaca

Kolona s oko 160 pripadnika napustila je Križevce.

Među njima su bili dragovoljci Zbora narodne garde, Križevčani iz pričuvnog sastava te nekolicina profesionalnih vojnika koji su prešli na hrvatsku stranu.

Prema Topolovčevu svjedočenju, među profesionalnim vojnicima bili su Jadranko Olujić, Miodrag Dedeić, Božidar Pavlinić „Tetec“ i Željko Topolovec.

Prvotna zadaća nije bila odlazak u Novsku.

Postrojba je krenula prema Čazmi i rijeci Česmi kod sela Narte. Hrvatsko zapovjedništvo procjenjivalo je da bi snage JNA iz bjelovarskog garnizona tim pravcem mogle pokušati izvući tehniku prema Okučanima.

Zadaća Križevčana bila je pomoći u sprječavanju takvog izvlačenja.

Eksplozija kod Bjelovara

Na putu, dok se kolona nalazila približno kod Bukovja, pripadnici postrojbe ugledali su golemu eksploziju u smjeru Bjelovara.

Istoga dana trajala je borba za bjelovarske vojne objekte, a eksplodiralo je i skladište „Barutana“ u Bedeniku.

Željko Topolovec kasnije se prisjećao prizora goleme „gljive“ koja se dizala prema nebu, ali i neizvjesnosti s kojom su krenuli na svoju prvu ratnu zadaću.

Čazma nije bila konačno odredište

Razvoj događaja tijekom sljedećih dana promijenio je prvotni plan.

Zbog sve teže situacije u zapadnoj Slavoniji, postrojba je preusmjerena prema novljanskom području. Prema historiografskim podacima, 7. listopada 1991. konačno se stacionirala u Novskoj.

Počelo je tako 275 dana neprekidnog boravka na novljanskom bojištu.

Postrojba je sudjelovala u obrani Novske i borbama za oslobađanje zapadne Slavonije, pružajući topničku potporu drugim hrvatskim postrojbama, među kojima posebno 1. gardijskoj brigadi „Tigrovi“.

Njezino topništvo djelovalo je tijekom borbi za područja Baira, Popovca, Brezovca, Livađana, Koritne, Gornjih i Donjih Krički, Subocke i Jagme.

Izviđači postrojbe često su ulazili duboko u područje pod nadzorom protivničkih snaga kako bi prikupljali podatke i usmjeravali topničku vatru.

Najteži dan – 10. prosinca 1991.

Najtragičniji dan u ratnoj povijesti postrojbe bio je 10. prosinca 1991.

Na području brda Čardak kod Donjih Krički, izviđačka skupina križevačke postrojbe, zajedno s pripadnicima „Tigrova“, naišla je na zasjedu.

Toga dana poginuli su:

• Ivan Kordiš

• Zrinko Živičnjak

• Tomica Šušnjić

• Živko Antolić

• Ivan Jukić

• Dražen Jačmenjak

U istoj su borbi poginula i četvorica pripadnika 1. gardijske brigade.

Jadranko Olujić i Bruno Keleković teško su ranjeni, ali su se uspjeli probiti do hrvatskih položaja u Donjim Kričkama.

Nekoliko tjedana poslije, 2. siječnja 1992., postrojba je izgubila i sedmog pripadnika, Dalibora Palčića.

Prema historiografskom pregledu ratnog djelovanja, tijekom rata poginulo je sedam pripadnika postrojbe, dok ih je 15 ranjeno.

Nakon 275 dana – povratak u Križevce

Dolaskom snaga UNPROFOR-a i razdvajanjem zaraćenih strana stvoreni su uvjeti za povratak.

29. lipnja 1992., točno 275 dana nakon polaska, postrojba se vratila u Križevce.

Ratni put započet 29. rujna 1991. tako je završio nakon gotovo devet mjeseci provedenih na bojištu.

Iz ratnog iskustva 2. mpap-a, odnosno 15. MPOAD-a, poslije će nastati jezgra jedne od prepoznatljivih križevačkih vojnih postrojbi – 15. protuoklopne topničko-raketne brigade Hrvatske vojske.

Zato 29. rujna 1991. zauzima posebno mjesto u novijoj povijesti Križevaca.

Toga jutra iz grada nije krenula samo jedna vojna kolona.

Krenuli su ljudi koji nisu znali koliko će dugo izbivati, gdje će završiti i hoće li se svi jednom vratiti kući.

Krenuli su prema Čazmi, na zadaću za koju su vjerovali da bi mogla biti kratka.

Rat ih je, međutim, odveo u zapadnu Slavoniju, na novljansko bojište, gdje će ostati 275 dana.

Sedmorica se u Križevce nikada nisu vratila.

Ivan Kordiš, Zrinko Živičnjak, Tomica Šušnjić, Živko Antolić, Ivan Jukić, Dražen Jačmenjak i Dalibor Palčić – neka im je vječna hvala i slava.

Izvori i literatura

• Đuro Škvorc, „Koprivničko-križevačka županija i njene postrojbe u Domovinskome ratu 1991.–1995. godine“, Zbornik Janković, br. 4, 2019.

• Željko Topolovec, „Ratni put 2. mpap – 15. mpoad Križevci 1991.–1992.“, u: Križevačke ratne postrojbe u Domovinskom ratu 1991.–1995., Križevci, 2011.

• 15. mpoad: Rašlamba borbenih djelovanja na novljanskom bojištu 1991. godine, Knjiga 2, Varaždin, 2000.

• Gradska knjižnica „Franjo Marković“ Križevci, Spomen-soba „Križevačke ratne postrojbe u Domovinskom ratu 1991.–1995.“

• Grad Križevci, „Obilježena 30. obljetnica ustroja i odlaska na zapadnoslavonsko bojište 15. MPOAD-a Križevci“, 29. rujna 2021.

• Križevci.info, „Prije 30 godina osnovali postrojbu, danas premijera filma o tim danima ponosa“, 29. rujna 2021.