Palijativna skrb u Hrvatskoj
Gdje završava uloga udruga, a počinje odgovornost države?
Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO nije se namjeravala uključivati u stručne rasprave o organizaciji palijativne skrbi. Međutim, učestale poruke kako bi veći dio tereta skrbi trebale preuzeti udruge civilnog društva otvorile su pitanje na koje braniteljska populacija, ali i cijelo hrvatsko društvo, imaju pravo tražiti odgovor: gdje završava pomoć i partnerstvo udruga, a gdje počinje odgovornost države?
Povod ovom promišljanju bila je nedavna javna rasprava o budućnosti palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj, tijekom koje je istaknuta potreba prepoznavanja i osnaživanja uloge udruga civilnog društva koje su, kako je navedeno, u velikoj mjeri preuzele ulogu i obveze države u ovom području. [dnevnik.hr]
Na prvi pogled takva izjava može se shvatiti kao priznanje radu brojnih udruga i volontera koji godinama nesebično pomažu oboljelima i njihovim obiteljima. Međutim, iz perspektive osoba koje aktivno djeluju u civilnom sektoru, nameće se jedno ozbiljno pitanje: je li doista uspjeh to što su udruge preuzele obveze države ili je riječ o upozorenju da sustav nije razvijen kako bi trebao biti?
Udruge mogu pomoći, ali ne mogu zamijeniti državu
Palijativna skrb nije humanitarna djelatnost. Ona je sastavni dio zdravstvenog i socijalnog sustava svake uređene države.
Zabrinjava činjenica da prema podacima Ministarstva zdravstva godišnje između 26.000 i 46.000 građana treba palijativnu skrb, dok ju ostvaruje manje od polovice osoba kojima je potrebna. [ombudsman.hr], [dnevnik.hr]
Ako manje od polovice građana kojima je potrebna palijativna skrb do nje zaista dolazi, tada pitanje više nije mogu li udruge pomoći sustavu, nego može li sustav bez ozbiljne odgovornosti države odgovoriti na potrebe svojih građana.
Branitelji nisu stvarali državu kako bi njezine temeljne obveze prema bolesnim, nemoćnim i starijim građanima preuzele udruge, nego kako bi odgovorne institucije te obveze mogle izvršavati u ime svih građana Republike Hrvatske.
Sustav ima ozbiljne nedostatke
Na Nacionalni dan palijativne skrbi 2026. godine Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, upozorila je kako se hrvatski sustav palijativne skrbi i dalje suočava s kroničnim nedostatkom stacionarnih kapaciteta, manjkom stručnog kadra, nepopunjenim mobilnim timovima, otežanim ostvarivanjem prava na zdravstvenu njegu u kući te nedovoljnom povezanošću zdravstvenog i socijalnog sustava. [ombudsman.hr]
Pravobraniteljica je također upozorila da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji službena uža specijalizacija iz medicine boli, zbog čega dio palijativnih bolesnika nema jednak pristup suvremenim metodama liječenja boli. [ombudsman.hr], [ombudsman.hr], [ombudsman.hr], [zdravstvo.gov.hr]
Paradoks hrvatskog civilnog društva
Još više zabrinjava činjenica da se od udruga očekuje preuzimanje sve većeg broja aktivnosti, dok se istovremeno nedovoljno ulaže u razvoj samog civilnog sektora.
Posljednja hrvatska Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva odnosila se na razdoblje od 2012. do 2016. godine. [vlada.gov.hr], [lda-sisak.hr]
Istodobno, na službenim stranicama Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske kao odgovorna osoba navedena je „ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Ureda“, a ne imenovani ravnatelj. [vlada.gov.hr], [udruge.gov.hr]
Sve to otvara legitimno pitanje: kako država može očekivati da udruge preuzimaju sve zahtjevnije poslove od javnog interesa, ako istodobno nije osigurala dugoročan i stabilan okvir za njihov razvoj?
Brojne organizacije civilnog društva godinama upozoravaju na potrebu veće transparentnosti, evaluacije učinaka financiranih programa i ravnopravnijeg pristupa javnim sredstvima. O tim pitanjima potrebno je voditi otvorenu i argumentiranu raspravu, jer upravo o kvaliteti civilnog sektora često ovisi kvaliteta usluga koje građani dobivaju.
Tko će brinuti o najranjivijima?
Posebnu zabrinutost izaziva pitanje budućnosti osoba koje boluju od demencije, teških psihičkih poremećaja, shizofrenije, PTSP-a i drugih složenih stanja.
Palijativna skrb, kako upozoravaju stručnjaci, nije namijenjena samo onkološkim bolesnicima nego i osobama s demencijom, kardiovaskularnim bolestima te drugim teškim kroničnim stanjima. [ombudsman.hr], [dnevnik.hr]
Tko će se o tim građanima brinuti kada postanu potpuno ovisni o pomoći drugih?
Hoće li odgovornost ponovno pasti na obitelji i udruge ili će država razviti specijalizirane kapacitete koji će odgovoriti na stvarne potrebe stanovništva?
Branitelji imaju pravo govoriti o ovoj temi
Generacija hrvatskih branitelja ulazi u životnu dob u kojoj pitanja dugotrajne skrbi, kroničnih bolesti, invaliditeta, demencije i posljedica ratnih trauma postaju sve značajnija.
Stoga je važno pozdraviti aktivnosti Ministarstva hrvatskih branitelja na uspostavi mreže braniteljskih centara. Prvi Braniteljski centar gradi se u Pakracu, a planirani su i centri u Slunju, Vukovaru, Bukovlju i Imotskom. Njihova je svrha pružanje dugotrajnog smještaja, zdravstvene, socijalne i psihološke potpore hrvatskim braniteljima kojima je potrebna trajna skrb. [hrvatski-vojnik.hr], [vecernji.hr], [braniteljs...icentar.hr], [pozeski.hr]
Takve projekte treba promatrati kao dio šire strategije skrbi o braniteljskoj populaciji i primjer odgovora države na izazove koji će u budućnosti postajati sve izraženiji.
Partnerstvo, a ne prebacivanje odgovornosti
Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO smatra da udruge civilnog društva trebaju imati važnu ulogu u razvoju i provedbi palijativne skrbi. Međutim, jednako tako smatramo da je pogrešno očekivati da civilni sektor preuzme odgovornosti koje mogu nositi jedino javni zdravstveni i socijalni sustavi.
Udruge trebaju biti partner države.
Ne njezina zamjena.
Dostojanstvo čovjeka na kraju života ne smije ovisiti o dobroj volji pojedinaca, volontera ili udruga, nego o snazi institucija koje su osnovane upravo radi zaštite svojih građana.
Udruge mogu pomoći državi, ali ne mogu biti država.
Izvori
DNEVNIK.hr - Hrvatska uskoro dobiva Nacionalni program razvoja palijativne skrbi [dnevnik.hr]
Pučka pravobraniteljica - Nacionalni dan palijativne skrbi 2025. [ombudsman.hr]
Pučka pravobraniteljica - Nacionalni dan palijativne skrbi 2026. [ombudsman.hr]
Ministarstvo zdravstva RH - Nacionalni program razvoja palijativne skrbi 2017.-2020. [zdravstvo.gov.hr], [zdravstvo.gov.hr]
Ured za udruge Vlade RH [udruge.gov.hr], [vlada.gov.hr]
Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2012.-2016. [vlada.gov.hr], [lda-sisak.hr]
Braniteljski centar Pakrac i mreža braniteljskih centara , [pozeski.hr], [hrvatski-vojnik.hr], [vecernji.hr]
Za BRANITELJI ZAJEDNO
Željko Tomašić ing.mag.aedif.
predsjednik
Izvor:BRANITELJI ZAJEDNO / Željko Tomašić
