Počelo suđenje šestorici pripadnika JNA za raketiranje Banskih dvora: Svi optuženici nedostupni hrvatskom pravosuđu

Obrana se usprotivila čitanju iskaza svjedoka ispitanih tijekom istrage te je zatražila njihovo neposredno saslušanje, što je sudsko vijeće prihvatilo. Kako dio svjedoka živi u Srbiji, sud će im najprije uputiti pozive za dolazak u Zagreb, a ako se ne odazovu razmotrit će njihovo ispitivanje putem videoveze.

U međuvremenu će biti saslušani svjedoci koji žive u Hrvatskoj, među kojima je i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, koja se u trenutku napada nalazila u Banskim dvorima.

Optužnica je podignuta krajem prosinca 2020. godine zbog pokušaja ubojstva najviših hrvatskih državnih dužnosnika i ratnog zločina. Obuhvaća tadašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa Ljubomira Bajića, načelnika za zračnu potporu Slobodana Jeremića, načelnika 105. lovačko-bombarderskog puka Đuru Miličevića, pripadnika tadašnje kontraobavještajne službe ratnog zrakoplovstva Čedomira Kovačevića te pilote Ratka Dopuđu i Damira Lukića.

Potvrda optužnice kasnila je gotovo dvije godine jer je obrana tvrdila da su pojedini dokazi nezakoniti, posebno iskazi svjedoka ispitivanih bez nazočnosti branitelja. Okrivljenici su također tražili da im se kompletna sudska dokumentacija prevede na srpski jezik i dostavi na ćirilici.

Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu odbilo je zahtjeve za izdvajanje iskaza svjedoka i službenih zabilješki iz spisa, a Visoki kazneni sud naknadno je odbio žalbe obrane i potvrdio tu odluku.

"Okrivljenike se tereti da su 7. listopada 1991. postupali s ciljem ugrožavanja Ustavom propisanog državnog i društvenog uređenja te sigurnosti Republike Hrvatske usmrćenjem tadašnjeg predsjednika Republike, svjesni da će bombardiranjem i raketiranjem gusto naseljenog središta Zagreba ugroziti i živote drugih osoba te prouzročiti velika razaranja", navodi se u optužnici.

Prema navodima tužiteljstva, optuženici su djelovali prema ranije izrađenom planu zapovjednog vrha JNA. Tadašnji pomoćnik zapovjednika Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA za zrakoplovnu potporu Slobodan Jeremić 7. listopada 1991. s planom je upoznao general-bojnika Ljubomira Bajića, tadašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa i operativne skupine za borbeno zapovijedanje.

U napadu poginuo jedan civil

Istoga dana Jeremić je helikopterom Gazela stigao u zračnu bazu Udbina, gdje je bio raspoređen 105. lovačko-bombarderski puk. Ondje se sastao s načelnikom stožera i zamjenikom zapovjednika puka Đurom Miličevićem, koji ga je, prema optužnici, upoznao s obavještajnim podacima kojima je raspolagao kapetan prve klase Čedomir Kovačević o prostorijama u kojima se nalazio tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Tužiteljstvo tereti Miličevića da je potom naredio zapovjedniku 249. lovačko-bombarderske eskadrile Ratku Dopuđi da, zajedno s Kovačevićem kao kopilotom i Damirom Lukićem u drugom zrakoplovu Super Galeb G-4, izvede bombardiranje i raketiranje Banskih dvora.

Prema optužnici, Dopuđa, Kovačević i Lukić oko 15 sati poletjeli su iz Udbine prema Zagrebu. Dopuđa je, slijedeći Kovačevićeve upute, bombama MK-82 gađao Banske dvore u kojima se trebao nalaziti Franjo Tuđman zajedno s tadašnjim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznog izvršnog vijeća Antom Markovićem.

Lukića se tereti da je na Banske dvore i okolne objekte ispalio 16 raketa M-74 Munja kalibra 128 milimetara. Napad, međutim, nije ostvario svoj cilj jer su Tuđman, Mesić i Marković neposredno prije bombardiranja napustili zgradu.

U napadu je poginuo jedan civil, jedna osoba teško je ozlijeđena, a još tri lakše. Na Banskim dvorima i okolnim zgradama nastala je materijalna šteta procijenjena na gotovo 37 milijuna kuna.

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podsjetilo je da je istraga protiv šestorice optuženika pokrenuta 12. prosinca 2017., nakon višegodišnjeg prikupljanja dokaza i dokumentacije.