Raspudić prozvao Vladu zbog rebalansa: Gdje je nestalo 39 milijuna eura namijenjenih braniteljima?

Rebalans državnog proračuna za 2026. godinu otvorio je niz pitanja o upravljanju javnim financijama, planiranju državnih rashoda i određivanju prioriteta Vlade. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je u Hrvatskom saboru izmjene proračuna, a tijekom rasprave posebno se istaknuo istup saborskog zastupnika Nine Raspudića iz Kluba nezavisnih zastupnika.

Raspudić je rebalans nazvao „dragocjenim lakmus-papirom” koji pokazuje kako je Vlada tijekom godine upravljala javnim novcem, koji su joj bili stvarni prioriteti i u kojim su područjima planovi podbacili. Prema njegovu mišljenju, izmjene proračuna nisu samo tehničko usklađivanje prihoda i rashoda, nego i prilika za provjeru učinkovitosti državne politike.

Rast prihoda nije dovoljan za sve veće rashode

Govoreći o gospodarskim kretanjima, Raspudić je upozorio na usporavanje rasta BDP-a i dugotrajnu visoku inflaciju. Istaknuo je kako rast cijena povećava nominalne proračunske prihode, ali da ni takvo punjenje državne blagajne nije dovoljno za pokrivanje sve većih rashoda.

Problem je, smatra, u tome što državna potrošnja raste brže od prihoda, zbog čega se povećava pritisak na proračun unatoč nominalnom rastu prihoda.

„To je ključno i ta spoznaja duboko zabrinjava”, poručio je Raspudić, osvrćući se na zahtjeve Ministarstva financija da pojedini resori pronađu uštede.

Upozorio na rizik od prekomjernog deficita

Posebno se osvrnuo na proračunski deficit, koji Vlada planira zadržati na 2,9 posto BDP-a. Raspudić smatra da je ostvarenje tog cilja neizvjesno jer ovisi o kretanju gospodarskog rasta, inflacije i ostvarenju Vladinih projekcija do kraja godine.

„S deficitom hodamo po rubu provalije i nadamo se najboljemu kako ne bismo ušli u proceduru prekomjernog deficita”, upozorio je zastupnik.

Ulazak u takvu proceduru, dodao je, mogao bi dovesti do strožeg nadzora nad hrvatskim javnim financijama i dodatno ograničiti manevarski prostor države.

Raspudić je problematizirao i rast troškova zaduživanja. Pozivajući se na podatke koje je ministar Ćorić iznio na saborskom Odboru za financije, naveo je da je prinos na hrvatsku desetogodišnju državnu obveznicu porastao s 3,28 na 4,14 posto.

Riječ je o povećanju od približno 26 posto, izračunao je Raspudić, upozoravajući da skuplje zaduživanje povećava troškove države.

Pritom je postavio pitanje kako objasniti rast troškova financiranja u trenutku kada se Vlada poziva na povoljan kreditni rejting Hrvatske i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Ćorićeva objašnjenja o kretanjima na europskim financijskim tržištima nisu ga uvjerila da je riječ isključivo o vanjskim čimbenicima.

Kako je broj osoba s invaliditetom porastao za gotovo 56 tisuća?

Velik dio svojeg izlaganja Raspudić je posvetio povećanju socijalnih transfera. Prema njegovim riječima, rebalansom se za njih izdvaja dodatnih više od 220 milijuna eura, od čega se 180 milijuna odnosi na inkluzivni dodatak.

Pritom je upozorio na podatke o broju osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Pozivajući se na izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, naveo je da je tijekom 2026. evidentirano 730.987 osoba s invaliditetom, odnosno 18,9 posto stanovništva.

Usporedio je taj podatak s brojkom od 675.213 osoba iz 2025. godine. Razlika iznosi 55.774 osobe, što je otvorilo pitanje razloga tako velikog povećanja u samo godinu dana.

„Kako je to moguće?”, upitao je Raspudić, upozoravajući da bi nadležne institucije trebale objasniti proizlazi li rast iz boljeg evidentiranja postojećih korisnika, promjena u sustavu ili drugih razloga.

Naglasio je i da eventualne nepravilnosti treba istražiti kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitili oni kojima je pomoć doista potrebna.

Posebno se osvrnuo na razlike među županijama i udio osoba s invaliditetom u dobnoj skupini od nula do 19 godina. Naveo je da u Istarskoj županiji taj udio iznosi 7,7 posto, dok je u Sisačko-moslavačkoj županiji veći od 20 posto.

Zatražio je detaljnu analizu tih razlika. Pritom je važno utvrditi uspoređuju li se podaci prikupljeni na jednak način i odnose li se na iste dobne skupine i razdoblja, kako bi se moglo zaključiti što stoji iza uočenih odstupanja.

Ministarstvu hrvatskih branitelja smanjen proračun za 39 milijuna eura

Među stavkama rebalansa koje je Raspudić posebno izdvojio nalazi se smanjenje proračuna Ministarstva hrvatskih branitelja za 39 milijuna eura.

Dok se na pojedinim područjima povećavaju izdvajanja, proračunsko smanjenje resora zaduženog za skrb o hrvatskim braniteljima otvorilo je pitanje koji programi i planirane aktivnosti neće biti ostvareni u predviđenom opsegu.

„Ono što nismo čuli jest što to Ministarstvo branitelja nije napravilo za naše branitelje, a trebalo je, jer mu je smanjeno 39 milijuna eura ovim rebalansom”, poručio je Raspudić.

Njegov istup otvorio je pitanje na što se odnosi smanjenje proračuna i znači li ono odustajanje od pojedinih planiranih projekata ili je posljedica sporije realizacije već predviđenih rashoda.

Za hrvatske branitelje i njihove obitelji posebno je važno znati utječu li takve izmjene na programe zdravstvene i psihosocijalne skrbi, stambeno zbrinjavanje, potporu obiteljima nestalih i poginulih branitelja te druge oblike pomoći.

S obzirom na starenje braniteljske populacije i sve izraženije zdravstvene i socijalne potrebe dijela korisnika, objašnjenje razloga smanjenja i njegove posljedice trebalo bi biti sastavni dio rasprave o proračunu.

Rezovi u više resora, otvorena pitanja ostaju

Raspudić je upozorio i na smanjenje sredstava u drugim resorima, uključujući unutarnje poslove, pravosuđe i zaštitu okoliša. Kao primjer sporosti realizacije državnih projekata spomenuo je Centar za gospodarenje otpadom Zagreb, za koji je, prema njegovim riječima, bilo potrebno 12 godina da ishodi lokacijsku dozvolu.

Zaključno, njegov se istup usredotočio na nekoliko ključnih pitanja: može li Hrvatska ostvariti planirani deficit, zašto raste cijena državnog zaduživanja, što je uzrokovalo velik porast broja evidentiranih osoba s invaliditetom i zašto je proračun Ministarstva hrvatskih branitelja smanjen za 39 milijuna eura.

Upravo posljednje pitanje posebno je važno za braniteljsku populaciju. Vlada i nadležno ministarstvo trebali bi jasno obrazložiti razloge smanjenja, navesti koje su stavke umanjene te objasniti ima li to posljedice za prava i programe namijenjene hrvatskim braniteljima.

Rasprava o rebalansu tako nije samo pitanje proračunskih tablica. Ona je i prilika da se javnosti objasni kako se troši novac poreznih obveznika, na temelju kojih se kriterija određuju prioriteti i hoće li planirane uštede utjecati na građane kojima je potpora države najpotrebnija.