U SUSRET "OLUJI: Žrtva, otpor i uloga 1. gardijske brigade HVO-a

Operacija „Ljeto-95“, u kojoj su sudjelovale snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO), za razliku od djelovanja Hrvatske vojske, trajala je i nakon početka kolovoza 1995. godine. Borbe koje su se nastavile 3. kolovoza mogu se promatrati kao sastavni dio šireg procesa koji je prethodio i pratio operaciju „Oluja“, jer su imale važnu ulogu u vezivanju i odvlačenju dijela srpskih snaga s glavnih pravaca djelovanja Hrvatske vojske.

Ujutro 3. kolovoza 1995. godine 1. i 3. bojna angažirane su u napadu prema području Prike Jelovače i dalje prema zaseoku Omar, dok je 2. bojna imala zadaću vezivanja snaga 7. motorizirane brigade Vojske Republike Srpske.

Prema dnevnom izvješću brigade, hrvatske su snage oko podneva stupile u teške pješačke borbe nakon prolaska kroz tri neprijateljska minska polja. Srpske snage pružile su snažan otpor, uz dobro utvrđene položaje, minske zapreke, pješačko naoružanje i snažnu topničku potporu. Unatoč žestokom napadu i borbama na vrlo malim udaljenostima, neprijateljska crta nije u potpunosti probijena.

Taj dan ostao je jedan od najtežih u ratnom putu brigade. Poginulo je šest pripadnika, a jedanaest ih je ranjeno. Živote su izgubili Ivan Jozić, Anto Jezidžić, Marinko Kašćel, Novo Lupić, Vlado Maračić i Zoran Tankuljić.

Borbe su se nastavile i 4. kolovoza, uz snažno djelovanje srpskog topništva i oklopništva po hrvatskim položajima i području Kupresa. Unatoč gubicima, postrojbe HVO-a nastavile su izvršavati svoje zadaće – učvršćivati obrambene položaje, osiguravati komunikacije i pripremati se za daljnja djelovanja.

Dana 5. kolovoza 1995., na dan kada je Hrvatska vojska oslobodila Knin, zapovjednik Zbornog područja Split general Ante Gotovina zapovjedio je snagama HVO-a u zoni Operativne grupe Sjever prelazak u aktivnu obranu na dostignutim crtama. Cilj je bio osigurati stabilnost bojišta i omogućiti neometan završetak oslobađanja sjeverne Dalmacije.

Posebnu ulogu imala je 1. gardijska brigada HVO-a, kojoj je zadaća bila osigurati osvojene položaje i pripremiti obranu u slučaju pokušaja srpskog protunapada. Težište obrane bilo je na pravcima prema Kupresu i Glamoču.

Nakon završetka operacije „Oluja“ i oslobađanja sjeverne Dalmacije, područje djelovanja hrvatskih snaga prošireno je prema zapadnoj Bosni. Ustrojene su operativne skupine kojima je cilj bio zadržati inicijativu, spriječiti prodor srpskih snaga te zaštititi oslobođene prostore.

U sastav Operativne grupe „Vrba“ uključene su postrojbe HVO-a i domobranske snage iz više zbornih područja, s područjem djelovanja na prostoru Kupresa, Glamoča i Livna. Za zapovjednika Operativne grupe „Vrba“ imenovan je brigadir Željko Glasnović.

Snage 1. gardijske brigade HVO-a imale su zadaću obrane pravaca prema Šipovu i Vitorogu, organizirajući obranu kroz više sektora uz potporu topništva, protuoklopnih skupina i oklopnih postrojbi.

Borbe na Kupreškoj visoravni bile su važan dio šireg djelovanja hrvatskih snaga tijekom ljeta 1995. godine. Iako u sjeni glavnih događaja operacije „Oluja“, djelovanje HVO-a na tom području imalo je značajan operativni učinak – vezalo je neprijateljske snage, zaštitilo oslobođene prostore i pridonijelo konačnom slomu srpske vojne moći u Hrvatskoj i zapadnoj Bosni.

Izvor:"Monografija BUŠIĆI "