Dok iz Srbije stižu sve žešći napadi na Hrvatsku, ekonomske brojke otkrivaju istinu: „Dvostruko smo snažniji“
Izjave srpskih i hrvatskih političara ponovno su otvorile raspravu o odnosima dviju država, no gospodarski pokazatelji i poslovna suradnja otkrivaju drukčiju sliku.

Nedavne izjave predsjednice Narodne skupštine Republike Srbije Ane Brnabić izazvale su snažne reakcije u Srbiji, ali i u Hrvatskoj. Politička polemika koja se razvila nakon njezinih tvrdnji potaknula je brojne odgovore, među kojima i reakciju hrvatskog ministra gospodarstva Ante Šušnjara. Dok su se politički tonovi zaoštravali, pitanje gospodarskih odnosa između dviju susjednih država ostalo je u drugom planu.
Upravo zato odlučili smo sagledati gospodarsku dimenziju hrvatsko-srpskih odnosa i provjeriti što pokazuju brojke, investicije i trgovinska razmjena.
Izjave koje su potaknule raspravu
Podsjetimo, Ana Brnabić izjavila je prošle nedjelje kako studenti koji prosvjeduju u Srbiji navodno imaju najveću potporu iz inozemstva te da naputke „dobivaju iz Zagreba“, kojemu je, kako tvrdi, „strateški interes“ srušiti vlast predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Kao razlog takvog navodnog djelovanja Hrvatske, Brnabić je istaknula ljubomoru službenog Zagreba prema gospodarskim rezultatima Srbije.
„To je zato što je Srbija pod Vučićem prvi put u povijesti prestigla Hrvatsku u BDP-u, kao i po broju izgrađenih autocesta i brzih prometnica. Mi imamo brze pruge, oni nemaju. Sada su se najviše uplašili i ovih supersoničnih (…) balističkih raketa. Dakle, njihov strateški interes je pomoći kome god treba u Srbiji kako bi se srušio Vučić“, izjavila je Brnabić.
Dodala je i:
„Ne sviđa vam se Srbija? Idite, evo, Hrvatska ima otvorena vrata.“
Na njezine tvrdnje reagirao je hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar objavom na društvenoj mreži X.
„Kad već gospođa Brnabić šalje ljude u Hrvatsku, red je da joj zahvalimo na preporuci. Svaka reklama je dobrodošla, ali ljudi očito i bez njezinih savjeta vrlo dobro vide gdje su veće plaće, niža nezaposlenost i bolje prilike za život. Prošle godine je oko 25 tisuća državljana Srbije dobilo dozvolu za rad u Hrvatskoj, a 320 tisuća ih je došlo na odmor u Hrvatsku. Dakle, kad treba zaraditi plaću i uhvatiti godišnji, Hrvatska odjednom i nije tako loša. I da, ljudi iz Srbije – posebno mladi koji žele raditi, poštivati zakone i ljetovati u Hrvatskoj – ovdje su dobrodošli“, poručio je Šušnjar.
Poslovna suradnja prati vlastitu logiku
Kako bismo dobili jasniju sliku o stvarnim gospodarskim odnosima Hrvatske i Srbije, za komentar smo upitali ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.
Na početku razgovora istaknuo je kako su gospodarski odnosi stabilniji od političkih.
„Suradnja je bolja nego što su politički odnosi. Ekonomija pronalazi svoje kanale. Velike hrvatske kompanije uložile u Srbiju, pa se Atlantic grupa pojavljuje i kao investitor i kao uvoznik u Hrvatsku“, rekao je Novotny.
Podsjetio je i na druge hrvatske tvrtke koje posluju ili ulažu na srpskom tržištu.
„Ekonomski odnosi su recimo stabilni, ali nema recimo tu nekog rasta i napretka“, napomenuo je te objasnio kako su se hrvatski izvoznici tijekom posljednjih godina više usmjerili prema drugim tržištima.
Prema njegovim riječima, određena dinamika ipak postoji, osobito u financijskom sektoru.
„U novije se vrijeme pojavljuju srpske banke koje preuzimaju hrvatske, poput AikGroup koja je preuzela Podravsku banku. Postoji neka dinamika u financijskom sektoru, nije posebno velika“, kazao je Novotny, podsjećajući na nedavnu akviziciju koja je izazvala pozornost hrvatske javnosti.
Usporedba gospodarske snage
Govoreći o ukupnoj snazi dvaju gospodarstava, Novotny smatra da je hrvatska ekonomija u znatno povoljnijoj poziciji.
„Hrvatska ekonomija je dvostruko snažnija. Hrvatska je iskoristila članstvo u Europskoj uniji i od tuda je i došlo do rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Njihova ekonomija, iako je bilo rasta za vrijeme COVID-19 pandemije, došlo je prošle godine do stagnacije i inflacije. Tu pada argument mnogih hrvatskih ekonomista kako ne bi imali inflaciju da nismo uveli euro“, rekao je.
Osvrnuo se i na pitanje radne snage koja godinama dolazi iz Srbije i Bosne i Hercegovine tijekom turističke sezone.
„U Hrvatsku svake godine na sezonu dolaze raditi radnici iz Srbije, baš kao iz Bosne i Hercegovine. No, taj bazen radne snage koja dolazi u Hrvatsku se ispraznio i ne možemo više računati na njih, unatoč tome što se radi o više od 10 tisuća ljudi koji ovdje rade svake sezone“, kazao je.
Brojke otkrivaju stvarno stanje
Podaci međunarodnih financijskih institucija također pokazuju određene razlike između dviju država.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, hrvatski bruto domaći proizvod iznosi 116,57 milijardi američkih dolara, dok BDP po stanovniku doseže 30.030 dolara.
S druge strane, bruto domaći proizvod Srbije iznosi 112,03 milijarde dolara, dok BDP po stanovniku doseže 17.252 dolara. Budući da Srbija ima znatno veći broj stanovnika od Hrvatske, razlika u pokazatelju po stanovniku dodatno dolazi do izražaja.
Trgovinska razmjena ostaje značajna
Kada je riječ o međusobnoj trgovini, gospodarska povezanost dviju zemalja i dalje je značajna.
Hrvatska i Srbija ostvarile su tijekom 2025. godine gotovo 2,5 milijarde eura robne razmjene. Hrvatski izvoz dosegnuo je gotovo 1,4 milijarde eura, što predstavlja rast od 7,5 posto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz premašio milijardu eura, uz povećanje od 4,5 posto u odnosu na 2024. godinu.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Hrvatska je tijekom 2025. godine u Srbiju najviše izvozila električnu energiju, zlato, soju, staklene spremnike te proizvode za uljepšavanje, šminkanje i njegu kože.
Istodobno, iz Srbije su se najviše uvozili električna energija, čokolada i pekarski proizvodi.
Prošle godine Srbija je zauzela osmo mjesto među vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske s udjelom od približno 3,5 posto u ukupnoj robnoj razmjeni. U hrvatskom izvozu Srbija je bila na visokom petom mjestu s udjelom od oko 5,5 posto, dok je prema vrijednosti uvoza zauzimala dvanaestu poziciju s nešto više od dva posto ukupnog udjela.
Gospodarski odnosi stabilniji od političkih poruka
Iako političke izjave povremeno podižu tenzije između Zagreba i Beograda, gospodarski pokazatelji pokazuju da suradnja između dviju država i dalje funkcionira. Trgovina, investicije i poslovni interesi nastavljaju povezivati hrvatsko i srpsko tržište, često neovisno o političkim nesuglasicama koje dominiraju javnim prostorom.
Izvor:Dnevno.hr
Autor: K.F./PDN



