Habijan predstavio uvođenje doživotnog zatvora: Cilj je veća sigurnost građana i stroži nadzor nad počiniteljima najtežih kaznenih djela

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan na konferenciji za novinare predstavio je paket zakonskih izmjena među kojima se nalazi i uvođenje kazne doživotnog zatvora.

Još ranije najavio je okvir budućih zakonskih promjena usmjerenih na povećanje sigurnosti građana te učinkovitiji nadzor nad počiniteljima najtežih kaznenih djela. Pritom je istaknuo kako bi svrha uvođenja doživotnog zatvora trebala biti odvraćanje od počinjenja najtežih kaznenih djela, među kojima je kao primjer naveo nedavno ubojstvo 19-godišnjaka u Drnišu.

Na današnjoj konferenciji za novinare Habijan je zahvalio radnoj skupini koja je pripremala izmjene većeg broja zakonskih propisa. Naglasio je kako su predložene izmjene i dopune izravna posljedica tragičnog događaja u Drnišu.

• - Kao što sam rekao tada, morali smo napraviti sve da se tako nešto više ne ponovi. Na nama je odgovornost. I ovo ne znači da naš posao s ovime staje, izjavio je Habijan.

Tri ključne mjere za jačanje sigurnosti

Predstavljajući planirane promjene, ministar je izdvojio tri osnovna smjera djelovanja.

Prvi se odnosi na uvođenje doživotnog zatvora, drugi na zaštitni nadzor nakon izvršenja zatvorske kazne, dok treći predviđa uspostavu novog instituta koji će biti reguliran posebnim zakonom.

• - Pravosudnom dužnosniku je teško predvidjeti ponašanje ili stanje osobe kojoj je odredio kaznu. Iz tog razloga smo se odlučili na redefiniranje sigurnosne mjere koja govori o posebnoj mjeri nadzora nakon izvršenja kazne. Produljeno je i vrijeme nadzora na tri, pet i deset godina, objasnio je Habijan.

Posebna ustanova za osobe procijenjene kao opasne

Novi institut, koji će biti uređen zasebnim zakonom, ministar smatra najvažnijim dijelom predloženih reformi.

Riječ je o rješenju koje bi se odnosilo na osobe koje su u cijelosti odslužile zatvorsku kaznu te za koje više ne postoji pravna osnova za daljnje zadržavanje u zatvoru. Takve bi osobe, ako budu procijenjene kao društveno opasne, bile smještene u posebnu ustanovu i podvrgnute posebnom nadzoru.

Za provedbu instituta doživotnog zatvora predviđene su izmjene Kaznenog zakona.

Govoreći o mogućnosti uvjetnog otpusta nakon 25 godina izdržane kazne, Habijan je pojasnio kako je radna skupina analizirala rješenja i praksu drugih država članica Europske unije. Naglasio je pritom da kazneni progon ne zastarijeva, kao ni izvršenje same sankcije doživotnog zatvora.

Problem prenapučenosti zatvorskog sustava

Radna skupina odlučila se za model koji se primjenjuje u Njemačkoj, a koji je, prema riječima ministra, prošao provjeru pred Europskim sudom za ljudska prava.

Habijan je također upozorio na problem nedostatnih zatvorskih kapaciteta u Hrvatskoj.

Istaknuo je kako je svjestan da postojeći sustav nema dovoljno mjesta za smještaj svih osoba lišenih slobode.

• - To nije popularno reći, ali je činjenica, rekao je ministar, dodajući da su već pokrenute aktivnosti usmjerene na rješavanje tog problema.

Podsjetio je kako hrvatske kaznionice, zatvori i odgojne ustanove raspolažu s približno 4.000 mjesta, dok se trenutačno u sustavu nalazi između 4.900 i 5.000 osoba lišenih slobode.