HGSS protiv naplate spašavanja: "Najgori scenarij bio bi da osoba u opasnosti ne nazove jer se boji troška"

Nekoliko nedavnih intervencija na Biokovu ponovno je otvorilo pitanje koliko posjetitelji podcjenjuju planinu, ljetne vrućine i zahtjevnost terena. U HGSS-u pritom ističu da nesreće u prirodi nisu problem isključivo stranih turista. Naprotiv, najveći broj intervencija tijekom godine odnosi se na hrvatske državljane.

Posljednjih godina HGSS bilježi blagi rast broja intervencija. Sve više ljudi slobodno vrijeme provodi u prirodi, razvijaju se aktivni i pustolovni oblici turizma, raste broj posjeta planinama, rijekama, kanjonima i špiljama, dok sve ekstremniji vremenski uvjeti dodatno povećavaju rizik.

„Povećanje broja intervencija vezano je uz širu promjenu načina života jer sve više ljudi slobodno vrijeme provodi u prirodi“, rekao je HGSS Hini.

Služba danas djeluje kroz 25 stanica diljem Hrvatske i okuplja oko 1200 članica i članova. Riječ je o volonterima koji spašavanje obavljaju dobrovoljno i bez naknade.

Ljeti se, osobito nakon intervencija na obali ili planinama iznad turističkih mjesta, često stječe dojam da HGSS uglavnom spašava strane turiste. Statistika, međutim, pokazuje drukčiju sliku.

„Gledano kroz cjelokupan godišnji rad HGSS-a, oko 75 posto osoba kojima pomažemo hrvatski su državljani, dok se na strane državljane odnosi oko 15 posto slučajeva“, navodi Služba.

Iako je tijekom turističke sezone među spašenima više stranaca, osobito u priobalju, nacionalnim parkovima i popularnim planinskim odredištima, tijekom godine najveći broj intervencija i dalje se odnosi na domaće stanovništvo.

HGSS pritom ostaje čvrsto pri stavu da spašavanje ne smije postati pitanje novca.

„Stav HGSS-a je da poziv u pomoć ne smije biti odgođen zbog straha od računa. Najgori scenarij bio bi da osoba u opasnosti ne nazove 112 jer se boji troška spašavanja.

O modelima odgovornosti, osiguranja ili sankcioniranja neodgovornog ponašanja može se razgovarati na razini sustava, ali naša osnovna zadaća je spašavanje života“, poručili su Hini, dodajući da su „prevencija, edukacija i pravodobno upozoravanje i dalje najbolji alati“.

Biokovo je jedno od područja na kojem se rizici tijekom ljeta najlakše podcjenjuju. Na relativno malom prostoru susreću se velike visinske razlike, strmi krški teren, visoke temperature i velik broj turista.

„Ljudi s plaže vide prekrasno Biokovo koje im izgleda zanimljivo i pristupačno. Podcijene planinu i krenu u brdo bez adekvatne opremljenosti i pripreme“, upozorava HGSS.

Zbog toga tijekom ljeta organiziraju dežurstva na najposjećenijim područjima. Nacionalna dežurstva trenutačno imaju u nacionalnim parkovima Paklenica i Plitvička jezera, dok stanica Makarska na Biokovu koristi vlastiti objekt kao bazu za brži izlazak na teren.

Tehnologija ubrzava potragu, ali ne može zamijeniti ljude

U potragama i spašavanjima HGSS sve više koristi suvremenu tehnologiju – dronove, termalne kamere, GPS uređaje, digitalne karte, komunikacijske sustave i mobilne aplikacije. No upozoravaju da tehnologija može ubrzati potragu, ali ne može zamijeniti iskustvo i prosudbu spašavatelja na terenu.

U suradnji s Hrvatskim planinarskim savezom i Ministarstvom turizma i sporta razvijena je i aplikacija SigurneStaze.hr koja omogućuje planiranje ruta te pretraživanje planinarskih staza, objekata, penjališta i vrhova na temelju provjerenih podataka iz Registra planinarskih putova i obilaznica te podataka koje su prikupili članovi HGSS-a.

Prvi potražni psi stigli su iz Walesa tijekom rata

Neizostavan dio potraga i danas su potražni psi. HGSS godišnje prosječno sudjeluje u oko 200 potraga za nestalim osobama, a u svakoj sudjeluje najmanje jedan K9 tim, često i više njih.

„Potražni psi iznimno su vrijedan resurs u potragama za nestalim osobama. Nezamjenjivi su kada treba brzo pretražiti velika i nepregledna područja“, ističu u HGSS-u.

Program potražnih pasa počeo je još tijekom Domovinskog rata. Nakon što su članovi HGSS-a na Mosoru spasili zalutalog pripadnika međunarodnih mirovnih snaga, on im se želio odužiti korisnom donacijom. Iz Walesa su tako stigla prva dva potražna psa, čime je započela organizirana obuka potražnih pasa u Hrvatskoj.

Danas HGSS ima 57 K9 potražnih timova, od kojih njih 37 posjeduje licencu za sudjelovanje u akcijama, dok su ostali još u procesu obuke. Tim čine vodič i pas, a do licenciranja vode mjeseci, često i godine svakodnevnog rada, socijalizacije, poslušnosti i treninga na različitim terenima.

Na kraju, u HGSS-u podsjećaju da je najbolja intervencija ona koja se nikada ne dogodi – kada ljudi prije odlaska u prirodu provjere vremensku prognozu, ponesu dovoljno vode, krenu dovoljno rano, obuju primjerenu obuću i iskreno procijene vlastite mogućnosti.

„Naša je želja da ljudi u prirodu odlaze sigurnije, pripremljenije i odgovornije. Ali kada pomoć zatreba, HGSS je tu.“