Možemo se sada poziva na branitelje, a godinama su problematizirali Domovinski rat i braniteljske zasluge

Stranka Možemo u veljači 2026. predložila je izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima bi se mirovine povećale za približno 20 posto hrvatskim braniteljima koji su nakon rata nastavili raditi te su umirovljeni prema općim propisima, odnosno prema ZOMO-u. Saborska većina taj je prijedlog prošlog tjedna odbila.

Taj potez stranke Možemo kritičari tumače kao nastavak njihova prepoznatljivog obrasca selektivne solidarnosti i politički motivirane brige za braniteljsku populaciju. Posebno se pritom ističu ranije izjave i stavovi pojedinih čelnika te stranke, koje dio javnosti vidi kao pokazatelj njihova stvarnog odnosa prema Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima.

Ivana Kekin ranije je nagrađivanje zasluga u Domovinskom ratu otvoreno navodila kao problem, dok je u programu svoje bivše stranke, zajedno s Radom Borić, Domovinski rat označila kao „mit“. Sandra Benčić je, pak, umjesto odavanja počasti hrvatskim žrtvama, dan prije obilježavanja pada Vukovara bacanjem vijenaca u Dunav demonstrirala solidarnost s navodnim srpskim žrtvama.

Argument Možemo: branitelji koji su nastavili raditi

Prema tvrdnjama stranke Možemo, njihov se prijedlog odnosio na približno 68 tisuća hrvatskih branitelja s prosječnim radnim stažem od oko 31 godine. Njihove mirovine, kako su navodili, iznose oko 635 eura, što je čak i nešto ispod prosjeka mirovina opće populacije.

Možemo je isticao da su ti branitelji državi doprinijeli dvostruko: najprije sudjelovanjem u obrani Domovine, a potom nastavkom rada i uplatom doprinosa u mirovinski sustav. Upravo zbog toga tvrdili su da je prema toj skupini učinjena nepravda.

Prijedlogom su tražili povećanje polaznog faktora za izračun mirovine s 1 na 1,25. Procijenjeni godišnji trošak takve mjere iznosio bi oko 120 milijuna eura, a iz stranke su naglašavali da se povećanje ne bi provodilo na štetu drugih korisnika prava.

Vladino obrazloženje i odluka Sabora

Stranka je pokrenula i peticiju kojom je nastojala izvršiti pritisak na vladajuće da podrže predložene izmjene. Hrvatski sabor o prijedlogu je raspravljao sredinom lipnja, dok je Vlada predložila njegovo odbijanje.

Kao razloge za odbijanje Vlada je navela da je prijedlog tehnički pogrešno napisan, da bi mogao dovesti do diskriminacije unutar braniteljske populacije te da ne predstavlja cjelovito rješenje. U petak, 19. lipnja 2026., saborska većina prijedlog je odbila.

Radnićeva ocjena: politički manevar na osjetljivoj temi

Tomislav Radnić komentirao je na X-u kako je Možemo ušao na „HDZ-ov teritorij“, i to znajući da prijedlog neće proći. Prema njegovu tumačenju, riječ je o političkoj igri u kojoj se braniteljska populacija koristi za prikupljanje političkih bodova.

Takva ocjena dodatno je otvorila pitanje motiva zbog kojih je stranka Možemo predložila izmjene zakona upravo u ovom trenutku. Kritičari smatraju da se ne radi o dosljednoj brizi za hrvatske branitelje, nego o pokušaju političkog pozicioniranja prema biračima desnog centra i popravljanja javne percepcije uoči budućih izbora.

Ranije izjave koje opterećuju vjerodostojnost prijedloga

No, kako smo ranije pisali, ovaj prijedlog dolazi od stranke čiji su čelnici u prošlosti iznosili stavove koji su u dijelu javnosti doživljeni kao problematični prema braniteljima i Domovinskom ratu.

Tomislav Tomašević u jednom je podcastu izjavio: „Mislim da je vrijeme, fakat, da rat, ono, ostavimo iza sebe. Čovječe, koliko je prošlo…“. Ivana Kekin je u programu svoje bivše stranke, zajedno s Radom Borić, Domovinski rat označila kao „mit“ koji je predominantan u sigurnosnim politikama, dok je nagrađivanje zasluga u ratu navela kao problem.

Sandra Benčić je, pak, bacanjem vijenaca u Dunav dan prije obilježavanja pada Vukovara pokazala solidarnost s navodnim srpskim žrtvama.

Između socijalne mjere i pokušaja promjene javne percepcije

Upravo zbog tih ranijih stavova, koji se odnose na relativizaciju Domovinskog rata, usporedbe s antifašizmom kao temeljem države i marginalizaciju braniteljskih zasluga, mnogi ovaj prijedlog ne vide kao izraz dosljedne politike prema hrvatskim braniteljima.

Naprotiv, prijedlog se u tom kontekstu tumači kao pokušaj približavanja biračima desnog centra i nastojanje da se popravi javna percepcija stranke Možemo u odnosu prema Domovinskom ratu i braniteljskoj populaciji. Zbog toga se rasprava o povećanju mirovina nije zadržala samo na socijalnom i mirovinskom pitanju, nego se pretvorila i u raspravu o političkoj vjerodostojnosti onih koji su prijedlog iznijeli.