Porezni zaokret Vlade: 50 posto poreza na prekomjernu maržu i nula poreza na mirovine

Vlada je u četvrtak uputila u Sabor paket poreznih izmjena kojima predlaže uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže velikih i srednjih poduzetnika. Istodobno se predlažu promjene u oporezivanju mirovina i paušalnih obrta, povećanje paušalnog poreza na turistički smještaj te izmjene Zakona o PDV-u radi usklađivanja s novom direktivom Europske unije.

Porez na prekomjerne profitne marže

Vlada predlaže uvođenje poreza na dobit ostvarenu iznad prekomjerne profitne marže kao jednokratnu antiinflacijsku mjeru za porezno razdoblje 2026. godine. Mjera bi se odnosila na obveznike poreza na dobit za koje se procjenjuje da mogu utjecati na inflacijska kretanja – velike i srednje poduzetnike, njih oko 1800, koji više od 50 posto vrijednosti roba i isporučenih usluga ostvaruju u Hrvatskoj.

"Logika kojom se vodimo jest da na ovaj način destimuliramo prije svega one koji inflacijska kretanja, nastala uslijed egzogenih čimbenika i činjenice da je eskalacija početkom godine uvjetovala jako visoke stope inflacije, ne bi trebali iskorištavati za povećanje cijena svojih proizvoda, odnosno ubiranje prekomjernih marži", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavljajući zakonski prijedlog.

Profitna marža izračunavat će se kao omjer usklađene dobiti i usklađenih prihoda iskazanih u poreznoj prijavi. Prema prijedlogu, prekomjerna profitna marža postoji ako je marža ostvarena u 2026. godini najmanje 15 posto viša od prosječne profitne marže tog poreznog obveznika u prethodne tri godine, odnosno 2023., 2024. i 2025.

Tako utvrđena prekomjerna marža oporezivat će se stopom od 50 posto.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je najavljena mjera već imala preventivni učinak.

"Naznačio bih da je dio izmjena zakona koji se odnosi na prekomjerne trgovačke marže, dakle oporezivanje, već pokazao u praksi, od kada smo ga predstavili, svoju preventivnu ulogu, jer je došlo do naglog smanjenja rasta dijela cijena", rekao je Plenković na početku sjednice Vlade.

Dodao je da su poduzetnici, svjesni budućih pravila, već počeli promišljati o načinu formiranja cijena.

Mirovine bez poreza na dohodak

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se ukidanje oporezivanja mirovina. To bi se ostvarilo povećanjem postotka umanjenja porezne obveze s dosadašnjih 50 na 100 posto za mirovine na koje se obračunava porez na dohodak po nižoj stopi.

Prema važećim pravilima, niža stopa primjenjuje se na mjesečnu poreznu osnovicu do 5000 eura, odnosno godišnju do 60.000 eura.

Primjerice, ako umirovljenik prima mirovinu od 800 eura, a osobni odbitak iznosi 600 eura, porezna osnovica iznosi 200 eura. Na taj se iznos po stopi od 20 posto obračunava osamdeset eura poreza?

Prema Vladinu primjeru, riječ je o 40 eura poreza, od čega se sada umirovljenicima priznaje umanjenje od 50 posto, pa je konačna porezna obveza 20 eura. Nakon predloženih izmjena porez na dohodak iznosio bi nula eura.

Paušalni obrti: veće opterećenje za najviše razrede

Kod paušalnog oporezivanja samostalne djelatnosti povećanje poreznog opterećenja ne bi obuhvatilo prvih pet poreznih razreda, odnosno obrtnike s godišnjim primicima do 40.000 eura.

Za šesti i sedmi porezni razred, međutim, predlaže se smanjenje priznatih izdataka. Za primitke od 40.000,01 do 50.000 eura priznati izdaci smanjili bi se s 85 na 70 posto, dok bi se za primitke od 50.000,01 do 60.000 eura smanjili na 55 posto.

"Ovim poreznim izmjenama neće biti tretirano 83,4 posto naših obrtnika. Isto tako, svi oni paušalni obrtnici koji su u gornja dva razreda, dakle od 40 do 60 tisuća eura, koji smatraju da njihove odbitne stavke trebaju biti veće, mogu početi voditi poslovne knjige i na taj način jasno adresirati realno stanje u svojim obrtima", poručio je Ćorić.

Veći paušalni porez na turističke krevete

Predlaže se i povećanje donje granice paušalnog poreza po krevetu, odnosno po smještajnoj jedinici u kampu ili objektu za robinzonski smještaj.

Za jedinice lokalne samouprave prve kategorije prema indeksu turističke razvijenosti donja bi granica porasla sa 100 na 150 eura, dok bi za drugu kategoriju porasla sa 70 na 100 eura.

Mijenjaju se i iznosi koji se primjenjuju ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese vlastitu odluku. Za prvu kategoriju iznos bi porastao s 200 na 225 eura, a za drugu sa 135 na 150 eura.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predviđa se i preciziranje pravila u postupcima utvrđivanja nerazmjera između imovine i prijavljenih dohodaka. Porezna obveza nastala bi u godini u kojoj se tijekom postupka utvrdi da postoji osnova za oporezivanje.

Poreznoj upravi omogućilo bi se i da po službenoj dužnosti, na temelju podataka kojima raspolaže, upiše poreznog obveznika u registar poreznih obveznika.

Novi porezni tretman hrvatskog investicijskog računa

Vlada predlaže i uvođenje nove vrste dohotka te poseban porezni tretman primitaka ostvarenih ulaganjem imovine evidentirane na hrvatskom investicijskom računu.

Na te se primitke, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, ne bi plaćao porez na dohodak. Ako uvjeti ne budu ispunjeni, primitak bi se smatrao dohotkom od kapitala ostvarenim ulaganjem imovine putem hrvatskog investicijskog računa te bi se oporezivao po stopi od 12 posto.

Prema Vladinoj procjeni, oslobođenje mirovina od poreza na dohodak smanjit će prihode jedinica lokalne samouprave od tog poreza za oko 180 milijuna eura. S druge strane, izmjene paušalnog oporezivanja samostalnih djelatnosti trebale bi povećati njihove prihode za oko 23,5 milijuna eura.

Veći doprinosi za paušalce s najvećim prihodima

U Sabor su upućene i izmjene Zakona o doprinosima. Njima se predlaže povećanje koeficijenata za obračun doprinosa za osiguranike koji obavljaju samostalnu djelatnost i plaćaju paušalni porez na dohodak.

Za šesti porezni razred, odnosno primitke od 40.000,01 do 50.000 eura, koeficijent bi se povećao s 0,4 na 0,45. Za sedmi razred, s primicima od 50.000,01 do 60.000 eura, koeficijent bi porastao na 0,5.

Mjesečna obveza doprinosa za osiguranike u šestom razredu povećala bi se za 12,5 posto, a za one u sedmom razredu za 25 posto.

Na temelju tih izmjena država u 2027. godini očekuje dodatnih 3,8 milijuna eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, 4,1 milijun eura od zdravstvenih doprinosa te 1,3 milijuna eura od doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

PDV se usklađuje s pravilima EU-a

Predloženim izmjenama Zakona o PDV-u Hrvatska će preuzeti pravila EU direktive o PDV-u za digitalno doba, koja bi se trebala primjenjivati od 1. siječnja 2027.

Izmjenama se, među ostalim, želi unaprijediti postojeća pravila vezana uz sustave One Stop Shop (OSS) i Import One-Stop Shop (IOSS). Oni poduzetnicima omogućuju da na jednom mjestu prijave i plate PDV za određene usluge pružene krajnjim potrošačima i za prodaju dobara na daljinu, odnosno internetsku prodaju građanima u drugim državama članicama EU-a.

Preciznije će se definirati i prag od 10.000 eura za prodaju na daljinu unutar EU-a.

Istodobno se predlaže povećanje neoporezivog iznosa za poklone male vrijednosti – s dosadašnjih 22 eura po tromjesečju na 100 eura godišnje po primatelju.