Sabor o rezoluciji za Hrvate u BiH: Podrška cilju, ali oporba tvrdi da je riječ o političkom marketingu

Gotovo svi saborski zastupnici u utorak su tijekom rasprave podržali temeljni cilj prijedloga rezolucije Domovinskog pokreta – jačanje političke ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Međutim, većina oporbenih klubova izrazila je sumnju da će predloženi dokument doista pridonijeti poboljšanju njihova položaja, ocijenivši kako se prije svega radi o političkoj poruci namijenjenoj domaćoj javnosti.

Most i Raspudić: Podržat ćemo rezoluciju, ali je HDZ razvodnio

Most i nezavisni zastupnik Nino Raspudić najavili su da će podržati rezoluciju, iako smatraju da je HDZ tijekom usuglašavanja znatno ublažio njezin sadržaj.

Nikola Grmoja (Most) ustvrdio je da je dokument izgubio ključne prijedloge koje je zagovarao Domovinski pokret.

"Dobili smo razvodnjeni tekst koji ne nudi ništa što hrvatska politika već godinama ne govori", rekao je.

Most je podnio osam amandmana kojima traži da se rezolucija proširi jasnim zalaganjem za cjelovitu ustavno-političku reformu BiH. Predlažu da Vlada koristi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući mogućnost veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH.

Uz to, traže proglašenje personom non grata političkih dužnosnika koji, kako navode, potiču izborni inženjering i negiraju konstitutivnost Hrvata, zabranu ulaska u Hrvatsku osobama koje vrijeđaju hrvatski identitet, zaštitu Hrvata na području cijele BiH, uključujući Republiku Srpsku, reviziju nezakonito stečenih hrvatskih državljanstava te obvezu Vlade da redovito izvještava Sabor o provedbi rezolucije. Ako ne bude napretka, predlažu pokretanje međunarodnih konzultacija o trajnom rješenju položaja Hrvata u BiH. Također traže brisanje Mostarskog sporazuma iz teksta rezolucije.

Most, SDP i Možemo! zajednički smatraju da Hrvatska u odnosima s BiH ne bi smjela surađivati isključivo s jednom političkom strankom, nego sa svim relevantnim hrvatskim političkim i društvenim predstavnicima.

Nino Raspudić bio je posebno oštar prema HDZ-u.

"Tresla se brda, rodio se hrvatski vanjskopolitički miš. Očekivala se ljuta trava, a izniknula je maćuhica. Najavljivao se viski, a na kraju smo dobili kamilicu s dodatkom HDZ-ovog laksativa", poručio je.

Ocijenio je kako je HDZ nastavio politiku popuštanja prema pitanju Hrvata u BiH.

"Vrijeme je da Hrvatska prestane diplomatski šaptati i jasno osudi odluke koje su dovele do neravnopravnosti Hrvata. Plenkovićev HDZ ne vodi hrvatsku, nego francusku i briselsku politiku, a ona je dokazano antihrvatska. DP-u treba priznati da je ovom rezolucijom do kraja skinuo masku HDZ-u", rekao je.

Lijeva oporba: Dokument ne donosi nova rješenja

Zastupnici lijeve oporbe i nacionalnih manjina poručili su kako rezolucija neće riješiti probleme Hrvata u BiH te da je pripremljena bez šireg političkog konsenzusa.

Arsen Bauk (SDP) upozorio je da pitanje Hrvata u BiH mora ostati iznad dnevne politike.

"Rezolucija uglavnom ponavlja dosadašnje stavove Hrvatske", rekao je, dodavši da u preambuli nedostaje jasna osuda svih politika koje ugrožavaju teritorijalni integritet BiH ili ravnopravnost njezinih konstitutivnih naroda.

Jelena Miloš (Možemo!) ocijenila je da dokument ne donosi ništa novo te da se položaj Hrvata može unaprijediti jedino dogovorom političkih predstavnika u BiH uz potporu Hrvatske i Europske unije.

"Hrvatska bi prioritetno trebala podupirati europski put BiH. Nije jasno što se ovom rezolucijom željelo postići kada ni sam predlagatelj ne tvrdi da donosi konkretne mjere", rekla je.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, NPS-a i GLAS-a) ustvrdila je da dokument više služi za "bildanje mišića" u odnosu na HDZ nego za stvarno rješavanje problema Hrvata u BiH.

Upozorila je i da se premalo govori o demografskom opstanku Hrvata, istaknuvši da konstitutivnost ima smisla samo dok Hrvati doista žive u Bosni i Hercegovini.

Igor Peternel (DOMiNO) smatra da je stvarna svrha rezolucije usmjerena prema hrvatskoj javnosti.

"Nažalost, hrvatsko nacionalno pitanje u BiH postalo je koreografija prigodničarskog i folklornog domoljublja", rekao je.

Pupovac i Hodžić protiv rezolucije

Protiv rezolucije izjasnili su se SDSS i zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić.

Milorad Pupovac (SDSS) ustvrdio je da Domovinski pokret nema politički kredibilitet za ovakvu inicijativu.

"DP Srbima u Hrvatskoj radi ono što ne želi da se radi Hrvatima u BiH. Ovu inicijativu pokreće kako bi zaustavio pad vlastitog rejtinga. Proigrali ste svoje vukovarske i antisrpske karte, a sada ste se dohvatili Hrvata u BiH. Manite se toga", poručio je.

Armin Hodžić rekao je da podržava punu političku ravnopravnost Hrvata i reformu izbornog zakonodavstva, ali smatra da se do toga može doći isključivo političkim dogovorom unutar Bosne i Hercegovine.

"Moj glas je glas za BiH u kojoj će Hrvati biti potpuno ravnopravni, ali kroz dogovor, a ne kroz nova međusobna udaljavanja", kazao je.

Vladajući: Zaštita Hrvata trajni je nacionalni interes Hrvatske

Vladajući su istaknuli da rezolucija potvrđuje kako je zaštita Hrvata u BiH trajni nacionalni interes Republike Hrvatske.

Tomislav Josić (DP) rekao je da dokument određuje smjer hrvatske politike prema BiH za godine koje dolaze te prvi put jasno vrednuje ulogu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane.

Naglasio je i da rezolucija dolazi u važnom trenutku, uoči izbora u BiH, kada među Hrvatima ponovno postoji bojazan od izbornog inženjeringa.

Zdravka Bušić (HDZ) poručila je da zaštita Hrvata u BiH nije politička fraza, nego vitalni državni interes Hrvatske.

"Rezolucija polazi od načela legitimnog političkog predstavljanja hrvatskog konstitutivnog naroda, ali ne propisuje ustavna rješenja za BiH. Ona moraju biti rezultat dogovora legitimnih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini", rekla je.

Potporu rezoluciji dao je i HSLS. Dario Hrebak istaknuo je kako politička ravnopravnost Hrvata nije samo hrvatsko pitanje, nego i preduvjet stabilnosti Bosne i Hercegovine, predloživši da se dugoročno razmotri institucionalni razvoj države prema europskom modelu NUTS 2 regija.