SOA JE ZNALA JOŠ 2022.! Imala je izvor o otpadu u Gospiću, informacije proslijeđene institucijama – što se potom dogodilo?

U Hrvatskom saboru održana je 37. tematska sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, posvećena slučaju ilegalnog odlaganja velikih količina opasnog otpada u Gospiću, ali i mogućim propustima institucija koje su o tom slučaju imale informacije.

Sjednica je održana iza zatvorenih vrata. Zastupnici su prije ulaska morali potpisati izjave o tajnosti podataka, a mobiteli su ostavljeni zaključani izvan prostorije u kojoj se raspravljalo.

Na sjednicu su pozvani predstavnici Sigurnosno-obavještajne agencije, Carinske uprave, Državnog inspektorata i Državnog odvjetništva, od kojih je saborski Odbor zatražio informacije o tome kada su i na koji način pojedine institucije saznale za problematični otpad te što su nakon toga poduzele.

Nakon sjednice predsjednik Odbora Ranko Ostojić potvrdio je informaciju koja otvara novo pitanje u cijelom slučaju – SOA je još 2022. godine imala izvor koji je raspolagao informacijama o otpadu u Gospiću.

Prema onome što je Ostojić iznio nakon sjednice, SOA je o svojim saznanjima obavijestila nadležne institucije.

Ostojić je pritom naglasio da SOA nema represivne ovlasti. Nakon što obavještajne informacije proslijedi institucijama poput policije, USKOK-a ili Državnog inspektorata, Agencija ne odlučuje o tome što će te institucije dalje poduzeti.

Na pitanje je li SOA upravo prva otkrila slučaj, Ostojić nije želio iznositi takav zaključak.

"Prva... Znači, bit ću precizan. Navod je da je SOA imala izvor. A kad je tko detektirao, molim vas, nemojte me takve stvari pitati. Radi se sve o relativno davnom vremenu, 2022., 2023.", rekao je Ostojić.

Institucije su imale informacije, ali što su s njima napravile?

Upravo to pitanje sada se nameće kao jedno od ključnih – što se događalo nakon što su informacije o otpadu stigle do nadležnih institucija?

Ostojić nije želio otkrivati koliko su informacije kojima je SOA raspolagala bile konkretne, navodeći da bi otkrivanje takvih detalja moglo ugroziti klasificirane podatke.

"Koliko god sam bio otvoren i pokušavam reći maksimalno koliko mogu, nećete od mene izvući takve podatke koji bi se onda kasnije mogli kombinirati", odgovorio je novinarima.

Potvrdio je tek da je riječ o klasificiranom podatku SOA-e.

Istodobno, Ostojić je ukazao na činjenicu da su informacije bile proslijeđene nadležnima, ali da je od tada prošlo više godina.

"Ako su ti podaci bili poznati, svi su, kažem, postupali. Ali je na kraju finale priče da, evo, vidite koliko je vremena prošlo i da danas zapravo imamo teške posljedice", rekao je.

Troskot: "Država vam je sve znala"

Nakon sjednice zastupnik Mosta Zvonimir Troskot iznio je tvrdnju da je postupanje državnih institucija bilo nekoordinirano, posebno prozvavši Državni inspektorat.

"Državni inspektorat Republike Hrvatske, DIRH, koji je sve znao, dizao je kaznene prijave i najveći je oksimoron dakle da je DIRH reagirao, oduzimao je dozvole i tako dalje, a s druge strane imate glavnog državnog inspektora koji je duboko inkriminiran i koji je sudjelovao u tim akcijama", rekao je Troskot.

Troskot je također ustvrdio da su informacije o slučaju tijekom godina dolazile do više razina državne vlasti.

"Prema tome, država vam je sve znala. Cijelo vrijeme tvrdimo da je to unutra, da je dolazilo i do samog premijera, do ministra Ćorića i tako dalje, i da se sve to znalo", rekao je.

Osvrnuo se i na predsjednika Republike Zorana Milanovića, rekavši:

"Imate i predsjednika Milanovića koji šuti o cijelom ovom procesu, da ne bi ispalo da tu mi nešto navijamo."

Sjednica je tako otvorila novo poglavlje u slučaju gospićkog otpada: ako je SOA informacije imala još 2022. godine i proslijedila ih nadležnim institucijama, ključno pitanje više nije samo tko je znao za otpad, nego i što je nakon toga konkretno učinjeno.