Što sve Hrvatska neće platiti? SNV partner Sijela Tromeđe, a novac stiže iz državnog proračuna Srbije

Na dnu plakata za jubilarno 30. Sijelo Tromeđe u Strmici nalaze se dvije rečenice koje govore mnogo više od folklornog programa.

Kao partner manifestacije navodi se Srpsko narodno vijeće iz Zagreba, dok je kao sponzor istaknuta Republika Srbija – Ministarstvo spoljnih poslova, Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu.

Manifestacija se, podsjetimo, održava u Strmici, naselju koje administrativno pripada Gradu Kninu, Šibensko-kninskoj županiji i Republici Hrvatskoj. Nije, dakle, riječ o događaju u Srbiji niti o okupljanju srpske dijaspore u nekoj udaljenoj državi, nego o programu koji se održava na hrvatskom državnom području, uz sudjelovanje organizacije koja značajan dio svojih programa financira novcem hrvatskih poreznih obveznika.

Nitko razuman ne bi trebao osporavati pravo pripadnicima srpske nacionalne manjine da njeguju pjesmu, folklor, nošnju, običaje i zavičajnu baštinu. Ojkanje i tradicijsko pjevanje pripadaju kulturnoj baštini širega dinarskog prostora. Međutim, pravo na kulturu nije isto što i pravo na financijsku i političku netransparentnost.

Srbija je za Sijelo Tromeđe odobrila 1,4 milijuna dinara

Plakat ne donosi iznos sponzorstva, ali ga je moguće pronaći u službenim dokumentima Republike Srbije.

U odluci Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu od 15. travnja 2026. među odobrenim projektima organizacija Srba iz regije navedena je Kulturno-umjetnička udruga Strmica iz Knina, projekt „Sijelo Tromeđe“, kojem je odobreno 1.400.000 srpskih dinara. Odluka Uprave Republike Srbije

To nije prvi put da institucije Srbije financiraju ovu manifestaciju. Ministarstvo kulture Republike Srbije za 29. Sabor narodnog srpskog stvaralaštva „Sijelo Tromeđe“ 2025. odobrilo je Kulturno-umjetničkoj udruzi Strmica dodatnih 150.000 dinara. U obrazloženju je događaj opisan kao projekt važan za njegovanje tradicijske kulture lokalne srpske zajednice i očuvanje ojkačkog pjevanja. Odluka Ministarstva kulture Srbije

Srbija, dakle, ne skriva što radi. Ona kroz vlastito Ministarstvo vanjskih poslova otvoreno financira projekte namijenjene „Srbima u regionu“, a njezini službeni natječaji za 2026. obuhvaćaju škole, manifestacije i jačanje statusa srpskih organizacija izvan Srbije.

Upravo zato hrvatska javnost ima pravo znati kakvu ulogu u cijelom projektu ima SNV.

SNV-u 683.200 eura iz hrvatskog državnog proračuna

Prema odluci objavljenoj u Narodnim novinama, Srpskom narodnom vijeću je iz hrvatskog državnog proračuna za 2026. raspoređeno ukupno 683.200 eura.

Od toga je:

• 400.000 eura namijenjeno tjedniku „Novosti“

• 271.000 eura časopisu „Tragovi“

• 5.100 eura izdavačkom projektu „Srbi Splitske Zagore“

• 7.100 eura obilježavanju Dana sjećanja na Jadovno

Za programe različitih organizacija srpske nacionalne manjine u 2026. ukupno je raspoređeno 2.584.100 eura, dok je za programe svih nacionalnih manjina izdvojeno više od 12 milijuna eura. Odluka za 2026. u Narodnim novinama

Važno je biti precizan: u toj odluci Sijelo Tromeđe nije navedeno kao program koji se izravno financira preko SNV-a ili Savjeta za nacionalne manjine. Sam plakat zato nije dokaz da je novac hrvatskog državnog proračuna izravno potrošen na održavanje Sijela.

Ali plakat jest dokaz da organizacija čiji se programi financiraju stotinama tisuća eura hrvatskog javnog novca nastupa kao partner događaja koji izravno sponzorira Ministarstvo vanjskih poslova druge države.

To je dovoljan razlog da se javno objavi:

• što konkretno obuhvaća partnerstvo SNV-a

• je li SNV dao novac, opremu, prijevoz, promidžbu ili organizacijsku pomoć

• iz kojih je izvora podmiren svaki pojedini trošak

• postoji li mogućnost da su isti ili povezani troškovi prijavljeni različitim donatorima

• jesu li hrvatska tijela koja financiraju SNV obaviještena o partnerstvu s tijelom srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova

To nisu pitanja protiv srpske manjine. To su pitanja za zaštitu javnog novca.

Kada kultura prestaje biti samo kultura?

Problem postaje ozbiljniji kada se uzme u obzir politička dimenzija djelovanja SNV-a.

SNV nije politička stranka, ali između njega i SDSS-a postoji očito preklapanje istaknutih osoba. Predsjednik SNV-a Boris Milošević bio je državni dužnosnik iz redova SDSS-a. Njegove zamjenice Anja Šimpraga i Dragana Jeckov istodobno su istaknute političarke i saborske zastupnice SDSS-a. Milorad Pupovac predsjednik je SDSS-a i zastupnik srpske nacionalne manjine.

Zbog toga se djelovanje SNV-a ne može promatrati kao da je riječ o običnom folklornom društvu bez ikakva političkog utjecaja. Postoji snažna kadrovska, javna i politička povezanost između manjinske koordinacije i stranke koja godinama nastupa kao dominantni politički predstavnik srpske zajednice u Hrvatskoj.

Čak je i Savjet za nacionalne manjine u priopćenju iz travnja 2025. ustvrdio da je preko programa „Novosti“ bio vršen utjecaj na politička kretanja u Hrvatskoj, što nije ocijenjeno sukladnim namjeni sredstava za kulturnu autonomiju. Unatoč tome, Savjet je za kulturni dio „Novosti“ tada odobrio 400.000 eura, a isti je iznos predviđen i za 2026. godinu. Priopćenje Savjeta za nacionalne manjine

Dakle, pitanje političkog djelovanja nije izmislio neki „desni“ kritičar SNV-a. Otvorilo ga je samo državno tijelo koje raspoređuje proračunski novac.

Vladajući HDZ ne može se skrivati iza Savjeta

Političku odgovornost ne može izbjeći ni vladajući HDZ.

Formalno, pojedinačne iznose udrugama ne određuje Predsjedništvo HDZ-a, nego Savjet za nacionalne manjine na temelju javnog poziva i utvrđenih kriterija. Međutim, proračunski okvir predlaže Vlada, državni proračun donosi saborska većina, a sredstva se vode unutar razdjela Vlade Republike Hrvatske.

HDZ zato ne može godinama povećavati ukupna izdvajanja, pozivati se na toleranciju i europske vrijednosti, a zatim tvrditi da nema političku odgovornost za način na koji sustav djeluje.

Odgovorna vlast morala bi osigurati da svaka organizacija koja prima javni novac jasno objavi sve domaće i strane izvore financiranja, partnerske odnose, troškove pojedinih projekata i moguća kadrovska preklapanja s političkim strankama.

Posebno kada se u financiranje programa na hrvatskom području uključuje ministarstvo vanjskih poslova druge države.

Hrvatska treba financirati manjinska prava, ali ne i šutnju

Argument da Srbija ima pravo pomagati srpskoj zajednici u Hrvatskoj nije bez osnove. Hrvatska također pomaže hrvatske zajednice u Srbiji, Bosni i Hercegovini i drugim državama. Strano financiranje kulturnog programa zato samo po sebi nije nezakonito niti automatski neprihvatljivo.

Međutim, prihvaćanje te činjenice ne znači da hrvatska javnost mora prestati postavljati pitanja.

Ako SNV sudjeluje samo organizacijski, neka objavi što je dao. Ako je dao novac, neka objavi iznos i izvor. Ako nije utrošen nijedan euro hrvatskog proračunskog novca, neka to jasno kaže i potkrijepi financijskim dokumentima.

Isto treba tražiti od organizatora: potpuni proračun Sijela, sve donatore, sve iznose i završno financijsko izvješće.

Hrvatska treba štititi prava nacionalnih manjina i podupirati očuvanje njihove kulture. Ali ne mora financirati političku nedodirljivost, netransparentne odnose ni sustav u kojem je svako pitanje o javnom novcu unaprijed proglašeno napadom na manjinu.

Sijelo Tromeđe povezano je s izvođačima koji su izvan te manifestacije izvodili četnički i protuhrvatski repertoar. Ipak, bez konkretne snimke ili drugog vjerodostojnog dokaza nije opravdano tvrditi da su takve pjesme izvođene na samom Sijelu. Upravo zato organizatori, SNV kao partner i javni financijeri trebaju jasno jamčiti da na manifestaciji neće biti četničkih pjesama, obilježja takozvane Republike Srpske Krajine ni poruka usmjerenih protiv ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Najmanje što hrvatski porezni obveznici smiju tražiti jest odgovor na jednostavno pitanje: što točno SNV, financiran hrvatskim javnim novcem, radi kao partner manifestacije koju sponzorira Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije?