Udruge HVO-a podržale Grlića Radmana nakon kritika političara iz Sarajeva

Koordinacija udruga Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane u Bosni i Hercegovini podržala je hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana nakon oštrih reakcija političara iz Sarajeva na njegove izjave o izbornoj reformi i položaju Hrvata u BiH.

Koordinacija je u priopćenju objavljenom u srijedu, 12. kolovoza, odgovorila predsjedatelju Predsjedništva BiH Denisu Bećiroviću, ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću i Slavenu Kovačeviću, kandidatu Demokratske fronte za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na izborima ove jeseni.

Kako prenosi Dnevno.hr, udruge smatraju da reakcije trojice političara ne osporavaju samo određeni izborni model, nego i pravo Hrvata da kao konstitutivan narod sudjeluju u izboru svojih političkih predstavnika. Njihove stavove usporedile su s politikom Slobodana Miloševića i porukama Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti.

Spor oko izborne reforme

Grlić Radman ranije je izjavio da Hrvatska neće odustati od razgovora s Europskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama o izmjenama Izbornog zakona BiH i ograničenim ustavnim promjenama koje bi trebale osigurati ravnopravnost Hrvata.

Ocijenio je da prijedlog izborne jedinice iz koje bi Hrvati birali svoga člana Predsjedništva BiH ne treba tumačiti kao prijetnju opstanku države.

„Svako spominjanje hrvatske izborne jedinice ne treba doživljavati kao herezu koja bi eventualno vodila raspadu Bosne i Hercegovine“, rekao je Grlić Radman tijekom boravka u BiH.

Njegove su izjave uslijedile nakon konferencije koju je Konaković organizirao kao odgovor na Rezoluciju Hrvatskoga sabora o jačanju položaja Hrvata u BiH. Grlić Radman također je kritizirao kandidaturu Slavena Kovačevića, ocijenivši da on zagovara unitarističke ciljeve Demokratske fronte Željka Komšića.

Bećirović je potom optužio hrvatskog ministra za miješanje u unutarnje poslove BiH. Poručio je da neće dopustiti stvaranje monoetničkih izbornih jedinica te da izborna reforma treba počivati na presudama Europskog suda za ljudska prava i jednakim pravima svih građana.

Konaković je ustvrdio da novih izbornih jedinica neće biti. Zauzeo se za ravnopravnost Bošnjaka s drugim narodima i zastupljenost u tijelima vlasti u skladu s rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine.

Kovačević je prijedloge hrvatskog ministra nazvao zastarjelima te ih povezao s fašizmom i ciljevima udruženog zločinačkog pothvata utvrđenog u presudama Haškog suda.

Koordinacija odbacila optužbe

Iz Koordinacije su odgovorili da se zahtjev za ravnopravnim političkim predstavljanjem Hrvata pokušava unaprijed proglasiti nedemokratskim i protivnim međunarodnom pravu. Takav pristup usporedili su s Miloševićevim nastojanjem da brojčanu većinu pretvori u trajnu političku nadmoć.

Kovačevićeve izjave opisali su kao pokušaj stigmatiziranja zahtjeva Hrvata i kriminaliziranja njegovih zagovornika. Ocijenili su da se političkog protivnika najprije proglašava ekstremistom i neprijateljem države, nakon čega se njegovo političko podčinjavanje prikazuje kao obrana postojećeg poretka.

U priopćenju su se osvrnuli i na višestruki izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Koordinacija tvrdi da je Komšić izabran zahvaljujući glasovima bošnjačkih birača, što uspoređuje s načinom na koji je Milošević preko predstavnika Srbije, Crne Gore, Vojvodine i Kosova uspostavio većinu u Predsjedništvu bivše Jugoslavije.

Na kraju su poručili da će se Hrvati od politike koju smatraju majorizacijskom braniti „demokratski, politički i svim legitimnim sredstvima“.