ZDRAVLJE Koliki vam je puls u mirovanju? Kardiologinja Pezo Nikolić upozorava: Ovu brojku nikad nemojte ignorirati

Arteriju na zapešću ili na vratu obično potražimo kada smo u velikom naporu, kada se osjećamo loše ili osjetimo da nam se sa srčanim ritmom nešto neuobičajeno događa. Naravno da ga u takvim situacijama treba provjeriti, no kako bismo stekli pravu sliku o tome kako nam srce kuca, ritam povremeno valja provjeriti i kada se osjećamo posve dobro, kada mirujemo i nismo uznemireni. Samo tako možemo prepoznati njegov normalan rad, ali i bolje procijeniti eventualne promjene.

Tijelo automatski prilagođava rad srca onome što radimo ili onome što se događa oko nas. Zbog toga srce kuca brže kada smo aktivni, uzbuđeni ili uplašeni, a sporije kada se odmaramo, smireni smo ili se osjećamo ugodno. Određena zdravstvena stanja mogu uzrokovati brže ili sporije kucanje srca od uobičajenog, kao i njegov nepravilan ritam, a na to upozorava i ovogodišnji Svjetski dan srca, 29. rujna, povodom kojeg Svjetska kardiološka organizacija pod motom „Don‘t Miss a Beat” nastavlja kampanju od prošle godine podižući svijest o vodećem svjetskom uzroku smrti te ističući važnost prepoznavanja znakova i simptoma kardiovaskularnih bolesti. U našoj zemlji glavna tema je nazvana „Svaki otkucaj je važan”.

Mogu se spriječiti

Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za oko 17,5 milijuna smrti godišnje, što je tridesetak posto svih smrti u svijetu u godinu dana. Unatoč tome što se većina tih bolesti i čak 80 posto njima izazvanih prijevremenih smrti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti, stručnjaci ne očekuju pad njihovog broja. Naprotiv, procjenjuje se da će do 2030. broj smrti zbog bolesti srca i krvnih žila narasti na 23 milijuna godišnje.

U 2025. godini od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je umrlo 19.852 osoba, odnosno 39,7 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su KVB uzrok smrti 44 % umrlih žena (11.020) te 35,4 % umrlih muškaraca (8 832). Vodeće dijagnostičke podskupine su hipertenzivne bolesti s udjelom od 10,8 % (5.405) i ishemijska bolest srca s udjelom od 10,5 % (5.227) u ukupnom mortalitetu.

Iako je zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a uzrok su i 24,2 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života).

Na palčanoj arteriji

Iz broja otkucaja srca u mirovanju u minuti može se mnogo doznati. Govori nam o kondiciji, stresu, kvaliteti sna, temperaturi, hidriranosti, ali i o mogućoj bolesti ili o učinku lijekova koje uzimamo. Normalan broj otkucaja srca u mirovanju za većinu odraslih osoba iznosi između 60 i stotinu otkucaja u minuti. Mirovati pritom znači sjediti ili ležati, ali ne spavati.

Svakako je korisno znati normalan raspon broja otkucaja za svoju dob, no još je važnije znati svoj uobičajen broj otkucaja. Primjerice, ako vam se inače kreće oko 60, a odjednom počnete bilježiti 90 otkucaja, vrijedi istražiti uzrok te promjene, jer iako 90 spada u normalan raspon, u navedenom je slučaju takav broj otkucaja neuobičajen.

- Svaka spoznaja o vlastitom organizmu važna je i pozitivna. Putem pulsa osjećamo rad svog srca i trebali bismo znati kako ono kuca. Svatko od nas mora upoznati svoje tijelo, pa uz ostale važne brojke - kao što su vrijednost tlaka, kolesterola, broj kilograma, indeks tjelesne mase itd. - treba poznavati i frekvenciju i kvalitetu svog pulsa te prepoznati promjene u naporu i mirovanju, preskoke ili potpunu nepravilnost. Svaki takav podatak omogućuje liječniku brže i lakše postavljanje dijagnoze - kaže prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, spec. interne medicine i kardiologije s Odjela za elektrofiziologiju i elektrostimulaciju srca Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb i predsjednica Udruge Ritam srca. Javnost je poznaje kao autoricu internetskog profila „Minute za srce”.

Iz iskustva, nažalost, zna da velik broj ljudi ne zna pronaći svoje bilo ili puls, a prema tome, ne može ga ni pravilno izmjeriti. Puls je najlakše napipati na palčanoj arteriji, postavljanjem triju srednjih prstiju na zapešće i laganim pritiskom dok ne osjetite pulsiranje. Zatim brojite otkucaje koje osjetite tijekom jedne minute ili tijekom pola minute pa pomnožite s dva.

Uzroci poremećaja

Iako se puls i ručno može dovoljno precizno provjeriti, to, naravno, možete učiniti i pomoću uređaja poput tlakomjera koji mjere i puls te bilježe aritmije ili poput pametnih satova koji su toliko napredovali da na njima danas možemo snimiti EKG, pa i izmjeriti tlak. Odstupanja od normalnog ritma mogu biti izazvana različitim uzrocima.

- Sporiji srčani ritam može biti znak dobre tjelesne kondicije ili učinak lijekova, ali može upućivati i na poremećaj provođenja električnog impulsa kroz srce. Ubrzani puls može biti normalna reakcija na napor, stres ili na uzbuđenje, ali javlja se i kod povišene temperature, dehidracije, anemije, pojačanog rada štitnjače te različitih tahikardija. Osjećaj preskakanja često uzrokuju ekstrasistole, to su prijevremeni otkucaji koji su vrlo česti i najčešće bezazleni. Međutim, nepravilno lupanje ili osjećaj „treperenja” srca može upućivati i na aritmiju, primjerice, na fibrilaciju atrija koja je najučestalija aritmija u populaciji. Sam osjećaj, naravno, nije dovoljan za dijagnozu: važno je snimiti EKG, a kod povremenih tegoba često i 24-satni holter. Posebnu pozornost zahtijevaju poremećaji ritma koji su praćeni nesvjesticom, bolovima u prsima, nedostatkom zraka ili izrazitom slabošću - navodi prim. Pezo Nikolić.

Kada na pregled

Na brzinu srčanog ritma u mirovanju utječu dob, tjelesna kondicija, emocije i stres, kvaliteta sna, temperatura tijela i okoliša, hidriranost, rad štitnjače i djelovanje hormona. Puls mogu ubrzati povišena temperatura, bol, anemija, infekcija, nikotin, kofein i neki lijekovi, dok ga dobra kondicija i određeni lijekovi, poput beta-blokatora, mogu usporiti. Zato izmjerenu vrijednost uvijek treba promatrati u kontekstu, a ne izdvojeno i upravo zato važno je znati koliki je puls uobičajen za pojedinu osobu i je li se njegov obrazac iznenada promijenio, ističe kardiologinja.

Udruga Ritam srca, navodi, stalno radi na edukaciji stanovništva kroz tribine, događanja, mrežne seminare i putem brošura, a podsjeća da i puls ima svoj svjetski dan koji se obilježava 1. ožujka. Na mogućnost pojave aritmija, naglašava, stalno treba upozoravati, jer će jedna od tri osobe tijekom života imati neku srčanu aritmiju, odnosno nepravilan rad srca koji nastaje zbog nepravilne električne srčane aktivnosti. Svaka aritmija zahtijeva kardiološki pregled, a neke i liječenje kako bi se spriječile ozbiljne komplikacije.

Kod svakog primijećenog odstupanja srčanog ritma osoba se treba javiti liječniku, jer vrlo je važno na vrijeme otkriti uzrok nepravilnog, ubrzanog ili usporenog ritma. Razgovarajte s liječnikom primarne zdravstvene zaštite koji će vas, prema potrebi, uputiti kardiologu. Obratite mu se ako vam je srčani ritam u mirovanju stalno prebrz ili prespor; ako imate osjećaj da vam puls preskače ili je nepravilan; ako ste svjesni otkucaja vlastitog srca, a da pritom ne morate opipavati puls; ako osjećate podrhtavanje umjesto jasnog udarca srca dok mjerite puls.

Liječničku pomoć treba odmah potražiti ako vam je broj otkucaja srca manji od 35 do 40 ili veći od sto u minuti te imate simptome kao što su lupanje srca, kratak dah, bol u prsima, vrtoglavica.

Što ako kuca u glavi ili trbuhu

Ponekad puls možemo osjetiti i u nekom drugom dijelu tijela, ne samo u prsnom košu ili na ruci, primjerice, u glavi ili u trbuhu. Pulsiranje u glavi ili uhu može biti izraženije zbog začepljenog uha, migrene ili tzv. pulsirajućeg tinitusa, dok se u trbuhu često osjeća pulsiranje trbušne aorte, osobito kod mršavijih osoba ili u ležećem položaju, objasnila je kardiologinja prim. Borka Pezo Nikolić.

Normalan raspon broja otkucaja

Razlog za zabrinutost može postojati ako vam je broj otkucaja srca niži od 60 ili viši od sto. No, i to ovisi o osobi i situaciji. Primjerice, nizak broj otkucaja srca, niži od 60, nije rijedak kod sportaša, a ni kod osoba koje uzimaju lijekove poput beta-blokatora ili blokatora kalcijevih kanala. Broj otkucaja srca u mirovanju veći od sto obično nije normalan. Ipak, to može biti privremeno stanje, ako ste u tom trenutku pod velikim stresom ili osjećate tjeskobu. Preporučljivo je nešto kasnije ponovno provjeriti broj otkucaja srca kako biste vidjeli je li se snizio.

Normalan raspon otkucaja srca u minuti ovisi i o dobi. U mirovanju u budnom stanju iznosi:

* u prva četiri tjedna života: od 100 do 205 otkucaja

* od četiri tjedna do jedne godine: od 100 do 180

* od jedne do tri godine: od 98 do 140

* od tri do pet godina: od 80 do 120

* od pet do 12 godina: od 75 do 118

* od 13 godina na više: od 60 do 100 otkucaja u minuti.

Tijekom spavanja ritam može biti sporiji, a tijekom aktivnosti brži.