Mladen Pavković: Pred turističku sezonu opet nema stranih novina
Nestanak inozemnih novina s kioska otvorio je pitanje informacijske dostupnosti, položaja stranih izdavača i slike Hrvatske kao otvorene europske turističke destinacije
U Hrvatskoj se od listopada prošle godine ne mogu kupiti ni jedne jedine strane novine. Dok medijski stručnjaci upozoravaju na informacijsku izolaciju i golem udarac turizmu, javni prosvjedi građana potpuno su izostali.
Hrvatska je tiho i bez previše buke u javnosti ostala bez stranog tiska. Na domaćim kioscima više nema uglednih svjetskih političkih tjednika, dnevnih novina niti specijaliziranih magazina. Dok svaka iole značajnija europska država nudi bogat izbor inozemnih tiskovina na svojim kolodvorima, zračnim lukama i obalnim središtima, Hrvatska je ušla u turističku sezonu kao potpuni fenomen – kao jedina destinacija u Europi koja je stranim gostima i vlastitim građanima ukinula pravo na kupnju tiskanih medija iz svijeta.
Problem je nastao u jesen kada je tvrtka Tisak, zbog dugogodišnjih financijskih gubitaka, odlučila prekinuti distribuciju tiska. Kako bi spasila domaće izdavače i očuvala mrežu, Vlada Republike Hrvatske proglasila je distribuciju novina „uslugom od općeg gospodarskog interesa“ te je taj posao povjerila Hrvatskoj pošti, uz obilne državne subvencije.
Međutim, u tom je procesu stvorena pravna i ekonomska barijera za strane izdavače, poput zakonskog ograničenja: Naime, prema Zakonu o medijima, državne subvencije za distribuciju mogu primati isključivo nakladnici koji su upisani u hrvatski Upisnik medija, odnosno oni koji imaju registrirano sjedište u Hrvatskoj, a budući da strani izdavači (poput njemačkog Bilda, talijanskih Corriere della Sera ili britanskog Financial Timesa) nemaju tvrtke u Hrvatskoj, za njih vrijede isključivo komercijalne, nesubvencionirane cijene. Tvrtka DistriEst, koja zastupa više od 200 stranih izdavača, potvrdila je da su im troškovi distribucije u Hrvatskoj preko noći narasli četiri puta. Nastavak poslovanja pod tim uvjetima značio bi čisti gubitak, zbog čega su svi strani izdavači donijeli jedinu logičnu poslovnu odluku – potpuno povlačenje s hrvatskog tržišta.
Dok su udruge novinara i kulturni djelatnici ovaj potez nazvali "nacionalnom sramotom" i neshvatljivim administrativnim propustom, šira javnost je ostala nijema. Glavni razlog izostanka građanskih prosvjeda leži u globalnom trendu digitalizacije. Većina mlađih i tehnološki pismenijih građana vijesti konzumira putem interneta, aplikacija i portala.
Gubitak fizičkog papira na kioscima stoga je prošao "ispod radara" prosječnog domaćeg čitatelja, no to ne umanjuje težinu problema za specifične skupine društva. Ovakva situacija šalje izrazito lošu poruku i stvara niz ozbiljnih problema, jer je to u prvom redu i udarac na turizam, tim prije jer se naša zemlja brendira kao elitna i otvorena turistička destinacija, ali s druge strane, gostima iz Njemačke, Austrije, Italije ili Velike Britanije uskraćena je navika kupnje jutarnjih novina uz kavu na odmoru. Ovim potezom, vjerujemo i moguće je, da su i strana veleposlanstva, kulturni centri i međunarodne institucije koje djeluju u Zagrebu ostale bez uobičajenih kanala informiranja. Pored toga, pripadnici nacionalnih manjina koji žive u Hrvatskoj, kao i stručnjaci koji prate stranu periodiku, izgubili su najdostupniji izvor informacija. No, činjenica je da je digitalno doba donijelo alternativne oblike informiranja kroz e-novine, a pojedinačne dostave stranog tiska u Hrvatskoj danas obavljaju tek rijetke specijalizirane agencije putem pošte. Ipak, država je svojom regulatornom politikom potpuno odsjekla kioske od ostatka svijeta, pa ostaje mrlja koju Ministarstvo kulture i medija hitno mora riješiti pronalaskom zakonskog modela koji bi riješio ovaj problem.
Mladen Pavković
