01. rujna 1991. – Počelo granatiranje Slavonskog Broda: na grad će u idućih 13 mjeseci pasti više od 11.000 granata

Prvi dan rujna 1991. u Slavonskom Brodu nije bio samo još jedan datum u sve napetijoj ratnoj kronologiji Hrvatske. Tog je dana rat, koji se do tada približavao gradu kroz pokrete JNA, naoružavanje, incidente i sve veću nesigurnost uz Savu, prvi put stigao topničko-raketnom vatrom izravno na Slavonski Brod.

Povjesničar Mladen Barać u radu Most između dva Broda 1991.–1992., objavljenom u Hrvatskoj reviji Matice hrvatske, izričito navodi da je 1. rujna 1991. izveden prvi topničko-raketni napad na Slavonski Brod. Ciljani su objekti u samom središtu grada i most preko Save, a vatra je otvorena s područja tadašnje bosanskobrodske općine. Jedan izravni pogodak rakete uništio je cisternu postavljenu kao prepreku na mostu, koji je nakon toga zatvoren.

Drugi historiografski trag unosi još jedan važan detalj. U novijem radu Sveučilišta u Rijeci, koji se u tom dijelu oslanja na knjigu Davora Marijana Graničari, navodi se da je JNA 1. rujna minobacačkom vatrom gađala most na Savi i naftni terminal Rušćica.

To znači da je datum prvog napada čvrsto potvrđen, ali izvori nisu potpuno jednaki u opisu svih ciljeva i neposrednog izvođača napada. Zato nije opravdano bez dodatnog arhivskog dokumenta tvrditi koja je točno postrojba otvorila vatru i s kojeg pojedinačnog vatrenog položaja. Ono što možemo tvrditi jest: 1. rujna 1991. Slavonski Brod prvi je put topnički napadnut, a vatra je dolazila s bosanske strane Save.

Most je već tada bio mnogo više od obične prometnice

Napad nije slučajno bio usmjeren prema mostu.

Još tijekom kolovoza hrvatske su vlasti zbog mogućega angažmana JNA most zapriječile cisternama i kamionima. Promet pripadnika JNA bio je nadziran, pregledavani su pri prelasku i nije im dopuštano unošenje oružja. Civili su se još uvijek mogli kretati.

Raketa koja je 1. rujna pogodila cisternu označila je kraj tog prividno normalnog režima.

Dan poslije dogodilo se nešto što danas vrijedi posebno zabilježiti. Hrvati i Bošnjaci iz Bosanskog Broda organizirali su 2. rujna veliki prosvjed protiv takvog razvoja događaja i prešli most u Slavonski Brod kako bi iskazali solidarnost s Brođanima. Most je idućih dana povremeno otvaran i zatvaran, ali je 9. rujna ponovno zatvoren nakon što su na bosanskoj strani uočena grupiranja JNA.

Do 9. listopada 1991. zabilježeno je ukupno šest slučajeva otvaranja vatre s bosanske strane prema Slavonskom Brodu i prisavskim naseljima.

Dakle, 1. rujna nije bio izdvojeni incident. Bio je upozorenje.

Od prvog napada do rata na vratima grada

Samo dva tjedna nakon prvog napada situacija u Slavonskom Brodu dramatično se promijenila.

Hrvatske snage 15. rujna blokirale su vojarnu JNA „Ivan Senjug Ujak“ u Tvrđavi Brod. Vojarna je sljedećeg dana predana hrvatskim snagama, čime je uklonjena neposredna vojna prijetnja iz samoga grada.

Međutim, prijetnja preko Save nije nestala.

Most će tijekom sljedećih mjeseci postajati sve važniji. Preko njega su prolazili prognanici, odvijale se razmjene zarobljenika i posmrtnih ostataka, a nakon izbijanja otvorenog rata u Bosanskoj Posavini postao je glavna komunikacija prema Bosanskom Brodu i jedna od najvažnijih logističkih točaka cijelog posavskog bojišta.

Upravo će zbog toga 1992. postati jednim od glavnih ciljeva zrakoplovstva i topništva.

Važna razlika: napadi počinju 1991., najteža kampanja dolazi 1992.

Kada danas kažemo da je Slavonski Brod od 1. rujna 1991. do 7. listopada 1992. bio izložen napadima, to ne znači da je grad svih 13 mjeseci bio pod jednakom, neprekidnom topničkom vatrom.

Prvi napadi 1991. bili su sporadičniji.

Pravi pakao počinje nakon širenja rata u Bosanskoj Posavini u proljeće 1992. godine.

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata navodi da je od proljeća do 7. listopada 1992. Slavonski Brod bio izložen žestokim napadima. Samo od 23. svibnja do 7. listopada poginule su 102 osobe, a 485 ih je ranjeno. U tom je razdoblju uzbuna za zračnu opasnost oglašena 166 puta, a opća opasnost čak 435 puta.

Ciljevi nisu bili samo vojni objekti i most. Među pogođenima bili su škole, crkve, bolnica, tržnica i stambena područja.

11.651 evidentirana granata

O razmjerima napada najbolje govori podatak koji se godinama koristi u dokumentaciji i obilježavanjima ratnog stradanja Slavonskog Broda.

Za razdoblje od 1. rujna 1991. do 7. listopada 1992. evidentirano je:

11.651 granata i drugih topničkih projektila.

Uz njih se navode 130 teških avionskih bombi, 14 raketa zemlja-zemlja tipa Luna, 24 navođene avionske bombe, 60 navođenih raketnih zrna te kazetno streljivo. Lokalni izvori navode i oko stotinu borbenih zrakoplova angažiranih u napadima.

Posebno je važna činjenica da broj 11.651 nije samo kasnija novinska procjena. U znanstvenom radu o dječjim žrtvama Slavonskog Broda objavljenom još 1994. u britanskom časopisu Archives of Disease in Childhood također se navodi da su grad i okolna sela tijekom 13 mjeseci rata pogodila 11.651 topnička projektila, uz 130 teških bombi koje je izbacilo jugoslavensko ratno zrakoplovstvo.

Postoji, međutim, i podatak Službe motrenja i obavješćivanja o 116 teških avionskih bombi koje su pale na gradske četvrti i naselja, dok šira statistika govori o 130. Najvjerojatnije je riječ o različitom obuhvatu i načinu evidentiranja. Zbog toga bih u članku ostavio brojku 130 kao ukupni ratni podatak, a ne tvrdio da je svih 130 potvrđeno kao udar unutar užeg gradskog područja.

Most je bio glavni cilj – ali nisu stradavali samo vojni ciljevi

Prema istraživanju Mladena Baraća, samo od 2. do 12. svibnja 1992. zabilježeno je 65 zračnih napada i oko 200 preleta u području cilja. Sudjelovalo je približno stotinu zrakoplova, među kojima MiG-21, J-22 Orao i MiG-29.

Procjena protuzračne obrane bila je da je približno 70 posto djelovanja bilo usmjereno prema mostu, dok je ostatak udara završavao na drugim ciljevima, uključujući civilnu infrastrukturu.

Most je izdržao ono što je teško zamisliti.

Zrakoplovstvo ga je raketiralo i bombardiralo, po njemu je djelovalo dalekometno topništvo, no nije ga uspjelo srušiti. U jednom trenutku preko već oštećene konstrukcije prolazili su čak i tenkovi M-84.

Na kraju ga nisu srušili ni zrakoplovi ni topništvo.

Nakon pada Bosanskog Broda 6. listopada 1992., inženjerci 108. i 157. brigade Hrvatske vojske aktivirali su u ranim jutarnjim satima 7. listopada eksploziv postavljen na mostu. Barać pritom upozorava da ni danas nije razjašnjeno tko je izdao konačnu zapovijed za njegovo rušenje.

Tim datumom ujedno završava razdoblje koje statistike ratnog stradanja Slavonskog Broda računaju od prvog napada 1. rujna 1991. do 7. listopada 1992.

VIDEO – kako je izgledao najteži period napada

Snimke i svjedočanstva odnose se na teške ratne događaje iz 1992. godine.

U prilogu SBTV-a govori i tadašnji urednik Radio Broda Željko Mužević, jedan od ljudi koji je tijekom napada javnosti prenosio informacije iz grada.

Grad u kojem su stradavala djeca

Brojke o projektilima bez ljudskih sudbina ne govore dovoljno.

Službeni podaci Grada Slavonskog Broda navode da je tijekom Domovinskog rata u gradu poginulo 28 djece. Najteži pojedinačni dan bio je 3. svibnja 1992., kada je u zračnim napadima poginulo 16 građana, među njima šestero djece. Najmlađe je imalo svega 20 mjeseci.

Državni arhiv u Slavonskom Brodu danas čuva i ratnu fotografsku građu koja prikazuje ono što statistika ne može: razorene kuće, Gimnaziju, bolnicu, Mikrorajon, Podvinje, sportske objekte, franjevački samostan, škole i vrtiće.

Većina tih fotografija iz 1991. i 1992. nastala je radom fotoreportera Darka Jankovića za tadašnji Brodski list, današnju Posavsku Hrvatsku. I sama zgrada Državnog arhiva pogođena je granatom 18. kolovoza 1992.

01. rujna zato zaslužuje zasebno mjesto u kronologiji

U kolektivnom sjećanju Slavonskog Broda opravdano dominiraju strašni dani proljeća i ljeta 1992. godine. Tada su pogibije civila, djece i razaranje grada dosegnuli najveće razmjere.

Zbog toga je 1. rujna 1991. ostao gotovo u sjeni onoga što će tek uslijediti.

Ali upravo je tada prijeđena granica.

Toga dana Slavonski Brod prvi je put postao neposredna meta topničko-raketnog napada. Pogodak u cisternu na mostu bio je prvo ratno oštećenje objekta koji će nekoliko mjeseci poslije postati jednom od najnapadanijih točaka na cijelom području Bosanske Posavine.

Od tog prvog napada do rušenja mosta proteći će nešto više od trinaest mjeseci.

U tom će vremenu biti evidentirano 11.651 granata i topničkih projektila.

Past će 130 teških avionskih bombi.

Sirene će postati dio svakodnevice.

A iza tih brojki ostat će razoreni domovi, škole, bolnica i ono najteže – ljudski životi.

Zato 1. rujna 1991. nije samo datum prvog granatiranja. To je početak jednog od najtežih poglavlja ratne povijesti Slavonskog Broda.