DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN Najčitanije

08. kolovoza 1990. – Prvi hrvatski redarstvenici u Šimunskoj: Iz ove je postrojbe izrasla obrana Hrvatske

U zagrebačkoj Šimunskoj 5. kolovoza 1990. započela je obuka prve organizirane hrvatske oružane postrojbe. Samo dvanaest dana poslije njezini su pripadnici krenuli prema barikadama pobunjenih Srba, a iz njihovih redova poslije su izrasli ATJ Lučko, Rakitje, specijalna policija i prve brigade Zbora narodne garde

PHR
PHR Foto: Prvi hrvatski redarstvenici na prostoru današnje Policijske akademije u Zagrebu, kolovoz 1990. Foto: Monografija „Hrvatska policija u Domovinskom ratu“/MUP RH

U zagrebačkoj Svetošimunskoj ulici početkom kolovoza 1990. počeo je prvi tečaj za hrvatske redarstvenike. Ono što je službeno zamišljeno kao dvomjesečna policijska obuka, zbog izbijanja velikosrpske pobune trajalo je svega dvanaest dana. Polaznici tečaja postali su prvi organizirani i legalni odgovor hrvatske vlasti na narušavanje ustavnoga poretka, blokadu prometnica i otvoreno svrstavanje JNA na stranu pobunjenika.

Hrvatska je bila razoružana, a vlast bez vlastite vojske

Prvi višestranački izbori i konstituiranje demokratski izabranog Sabora 30. svibnja 1990. nisu hrvatskoj vlasti donijeli i stvarnu kontrolu nad oružanom silom. Jugoslavenska narodna armija već je u svibnju, neposredno prije predaje vlasti, oduzela naoružanje hrvatske Teritorijalne obrane. Razoružanje je provedeno do 23. svibnja na temelju strogo povjerljive zapovijedi načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFRJ Blagoja Adžića.

Istodobno su u dijelovima Hrvatske s većinskim srpskim stanovništvom rasle napetosti, odbijanje odluka nove vlasti i organiziranje pobunjeničkih struktura. Hrvatska nije imala vlastitu vojsku, dok su se lojalnost dijela tadašnjega policijskog sastava i postupanje JNA sve otvorenije dovodili u pitanje.

Jedina institucija preko koje je Hrvatska, unutar tadašnjega pravnog poretka, mogla organizirati vlastitu obranu bio je Republički sekretarijat za unutrašnje poslove, odnosno buduće Ministarstvo unutarnjih poslova.

Natječaj za ljude spremne preuzeti odgovornost

Pravna osnova za povećanje redarstvenih snaga pronađena je u članku 25. tadašnjeg Zakona o unutarnjim poslovima. On je Republičkom sekretarijatu omogućavao ustrojavanje potrebnog broja jedinica posebne namjene kada to zahtijevaju sigurnosne i političke okolnosti.

Republički sekretar za unutrašnje poslove Josip Boljkovac u srpnju 1990. zapovjedio je ustrojavanje tečaja, a javni natječaj za prijam polaznika objavljen je 21. srpnja. Zapovjedništvo tečaja prvi se put sastalo 1. kolovoza, dok je obuka službeno počela 5. kolovoza u tadašnjem Obrazovnom centru za unutrašnje poslove u Svetošimunskoj ulici.

Na prostoru današnje Policijske akademije postrojene su dvije bojne. Prema podacima koje navodi službeni časopis Ministarstva obrane „Hrvatski vojnik“, 5. kolovoza postrojba je imala 1763 pripadnika. MUP u svojim pregledima navodi približno 1700 kandidata, uz napomenu da su novi polaznici pristizali i tijekom kolovoza. Iz njih je postupno ustrojena brigada policije – prva legalna hrvatska oružana postrojba u tadašnjim političkim i pravnim okolnostima.

Smotra pred Franjom Tuđmanom 8. kolovoza 1990.

Tri dana nakon početnog postrojavanja, 8. kolovoza 1990., održana je svečana smotra polaznika pred predsjednikom Republike Hrvatske Franjom Tuđmanom. Prema objavljenim povijesnim rekonstrukcijama, na toj smotri bilo je 1698 polaznika. Različiti brojevi koji se pojavljuju u izvorima odnose se na različite dane i faze popunjavanja postrojbe.

Zapovjednik tečaja Marko Lukić predao je predsjedniku Tuđmanu prijavak, nakon čega je podignuta hrvatska zastava i izvedena hrvatska himna. U trenutku kada hrvatska država još nije imala vlastitu vojsku, prizor postrojenih redarstvenika imao je mnogo šire značenje od početka jednoga policijskog tečaja.

Tuđman im je poručio da moraju biti čuvari mirnog sna građana, njihove imovine te ustavnog i pravnog poretka Republike Hrvatske. Od njih je tražio odlučnost, profesionalnost, nepodmitljivost i uljudnost prema svakom građaninu.

Bila je to jasna poruka da se ne ustrojava samo nova policijska generacija. Stvarala se organizirana obrambena snaga pod nadzorom demokratski izabrane hrvatske vlasti.

Obuka koju je prekinula „balvan-revolucija“

Tečaj je trebao trajati dva mjeseca, ali su događaji na terenu srušili sve planove. Već 17. kolovoza 1990. pobunjeni Srbi balvanima i drugim preprekama blokirali su prometnice na području Knina, Benkovca, Obrovca, Gračaca i okolnih mjesta. Bio je to početak organizirane oružane pobune protiv ustavnoga poretka Republike Hrvatske, poznate kao „balvan-revolucija“.

Istoga dana prvi hrvatski redarstvenici ukrcani su u tri helikoptera MUP-a i upućeni prema Kninu sa zadaćom deblokiranja prometnica i uspostavljanja zakonitog poretka. Iznad područja Ogulina presrela su ih dva borbena zrakoplova MiG-21 JNA. Posadama je pod prijetnjom rušenja naređeno da se vrate prema Zagrebu.

Tim je postupkom JNA pokazala da neće biti neutralna sila koja štiti ustavni poredak, nego prepreka djelovanju legalnih hrvatskih institucija. Hrvatskim redarstvenicima postalo je jasno da se više ne pripremaju samo za redovite policijske poslove.

Umjesto planirane nastave, 15 ustrojenih satnija počelo je dobivati vojno-redarstvene zadaće. Tijekom rujna 1990. pripadnici postrojbe djelovali su na Banovini, posebno na području Petrinje, Hrvatske Kostajnice i Dvora na Uni, gdje su se suprotstavili širenju velikosrpske pobune.

Iz Šimunske prema Lučkom, Rakitju i Zboru narodne garde

Prvi hrvatski redarstvenici nisu ostali jedna zatvorena postrojba. Njihovi pripadnici ubrzo su raspoređivani u policijske uprave i postaje, Antiterorističku jedinicu Lučko, Jedinicu za posebne zadatke Rakitje, druge postrojbe specijalne policije te poslije u prve brigade Zbora narodne garde.

Oko osamdeset polaznika tečaja ušlo je među prve pripadnike Jedinice za posebne zadatke MUP-a u Rakitju. Ta je postrojba postala jezgra ustrojavanja 1. A brigade Zbora narodne garde, poslije 1. gardijske brigade „Tigrovi“. Iz redova prvih hrvatskih redarstvenika potekli su i brojni budući zapovjednici, policijski specijalci, pripadnici gardijskih brigada i časnici Hrvatske vojske.

Zbog toga se Prvi hrvatski redarstvenik s pravom smatra zametkom hrvatskih oružanih snaga. Hrvatska policija u najranijoj fazi Domovinskog rata bila je jedina domaća institucija koja je imala zakonski legitimitet, ustroj i sposobnost organiziranog djelovanja.

Cijena prvoga postrojavanja

Pripadnici prve generacije poslije su prošli gotovo sva hrvatska ratišta. Sudjelovali su u obrani Pakraca, Plitvica, Vukovara, Banovine, zapadne Slavonije, Like, Dalmacije i drugih napadnutih područja, a zatim u oslobodilačkim operacijama Hrvatske vojske i policije.

Prvi poginuli hrvatski redarstvenik i hrvatski branitelj u Domovinskom ratu bio je Josip Jović, polaznik tečaja i pripadnik Jedinice za posebne zadatke Rakitje, ubijen 31. ožujka 1991. u akciji na Plitvicama. Prema službenim podacima, tijekom Domovinskog rata poginula su ili nestala ukupno 103 pripadnika Prvog hrvatskog redarstvenika.

Njihova žrtva pokazuje da postrojavanje u Šimunskoj nije bilo tek simboličan događaj niti obična policijska svečanost. Bila je to prva organizirana crta obrane države koja se tek počela boriti za pravo da samostalno odlučuje o vlastitoj budućnosti.

Od 5. kolovoza 1990. do 5. kolovoza 1995.

Povijesna je simbolika htjela da se na narukavnoj oznaci Prvog hrvatskog redarstvenika nalazi datum 5. kolovoza 1990., a da točno pet godina poslije, 5. kolovoza 1995., hrvatske snage u operaciji „Oluja“ oslobode Knin.

Put od postrojavanja u Svetošimunskoj do hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi trajao je pet ratnih godina. Na njegovu početku stajali su mladi ljudi koji su se u ljeto 1990. dobrovoljno javili na policijski tečaj, ne znajući da će za samo nekoliko dana umjesto učionica i vježbališta biti poslani pred barikade pobunjenika i borbene zrakoplove JNA.

Prvi hrvatski redarstvenici nisu bili samo polaznici prvoga tečaja nove hrvatske policije. Bili su prva organizirana obrambena snaga demokratske Hrvatske – ljudi iz čijih su redova izrasle specijalna policija, Zbor narodne garde i pobjednička Hrvatska vojska.

PHR - Šimunska

Izvor:PHB

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

ISTOČNA SLAVONIJA, 16. STUDENOGA 1991.: SLOM OBRANE LIPOVCA NAKON PADA APŠEVACA I PODGRAĐA

ISTOČNA SLAVONIJA, 16. STUDENOGA 1991.: SLOM OBRANE LIPOVCA NAKON PADA APŠEVACA I PODGRAĐA

Na današnji dan prije 35 godina slomljena je obrana Lipovca. Napad JNA na srijemski trokut započeo je 15. studenoga 1991., kada su pali Apševci i Podgra...

prije 3 h
VUKOVAR, 16. STUDENOGA 1991.: završni napad, odluka o proboju i primirje

VUKOVAR, 16. STUDENOGA 1991.: završni napad, odluka o proboju i primirje

Vukovar, 16. studenoga 1991., oko 20 sati, neposredno prije proboja. Na fotografiji su Sanja Arbanas, Ivica Arbanas, Ivan Anđelić, Velimir Kvesić, Zdrav...

prije 5 h
KORČULANSKI KANAL 1991. – pobjeda Hrvatske ratne mornarice i Dan branitelja Grada Korčule

KORČULANSKI KANAL 1991. – pobjeda Hrvatske ratne mornarice i Dan branitelja Grada Korčule

Brodovi JRM-a povlačili su se prema VisuNakon poraza u pomorskoj borbi pred Splitom 15. studenoga 1991., brodovi Jugoslavenske ratne mornarice nastavili...

prije 8 h
SLUNJ, 16. STUDENOGA 1991.: okupacija grada i progonstvo stanovništva

SLUNJ, 16. STUDENOGA 1991.: okupacija grada i progonstvo stanovništva

Na današnji dan prije 35 godina, 16. studenoga 1991., snage Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih postrojbi zauzele su Slunj. Grad je...

prije 9 h
ŠKABRNJA, 16. STUDENOGA 1991. – Obrana ostaje bez žične veze sa zapovjedništvom

ŠKABRNJA, 16. STUDENOGA 1991. – Obrana ostaje bez žične veze sa zapovjedništvom

Marko MijanićNa današnji dan prije 35 godina, 16. studenoga 1991., u Škabrnji su uočeni tenkovi koji su se kretali prema Zemuniku. Zapovjednik obrane Ma...

prije 9 h
DUBROVNIK, 16. STUDENOGA 1991. – Krizni štab prosvjedovao zbog napada na Rijeku dubrovačku

DUBROVNIK, 16. STUDENOGA 1991. – Krizni štab prosvjedovao zbog napada na Rijeku dubrovačku

Na dubrovačkom području 16. studenoga 1991. prekid vatre trebao je stupiti na snagu u 18 sati. Dan ranije, 15. studenoga, sklopljen je sporazum o primir...

prije 9 h
GOTOVINA I MARKAČ OSLOBOĐENI – Na današnji dan 2012. donesena povijesna presuda hrvatskim generalima

GOTOVINA I MARKAČ OSLOBOĐENI – Na današnji dan 2012. donesena povijesna presuda hrvatskim generalima

Dana 16. studenoga 2012. Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ukinulo je osuđujuće presude Anti Gotovini i Mladenu Mark...

prije 10 h
DVIJE VUKOVARSKE BOLNICE, DVIJE TRAGEDIJE: Što se dogodilo s ranjenicima iz vukovarske bolnice i Borovo Commercea

DVIJE VUKOVARSKE BOLNICE, DVIJE TRAGEDIJE: Što se dogodilo s ranjenicima iz vukovarske bolnice i Borovo Commercea

Vukovar je tijekom opsade imao dvije važne lokacije zdravstvene skrbi: glavnu ratnu bolnicu u središtu grada i pričuvnu ratnu bolnicu u zgradi Borovo Co...

prije 10 h
VUKOVAR, 15. STUDENOGA 1991.: bolnica pod granatama, napad zaustavljen i civili stradali u skloništima

VUKOVAR, 15. STUDENOGA 1991.: bolnica pod granatama, napad zaustavljen i civili stradali u skloništima

Petak, 15. studenoga 1991., bio je jedan od najtežih dana završne faze obrane Vukovara. Bolnica je primala nove ranjenike dok je granatirana, a civili s...

prije 1 dana
POSLJEDNJI POKUŠAJ DEBLOKADE VUKOVARA – završetak operacije 15. studenoga 1991.

POSLJEDNJI POKUŠAJ DEBLOKADE VUKOVARA – završetak operacije 15. studenoga 1991.

Topnički položaj u okolici Vinkovaca, 1991.Djelovanje završilo bez probojaDo 15. studenoga hrvatske snage nisu uspostavile kopnenu vezu s opkoljenim Vuk...

prije 1 dana
15. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – četnici ubili Hrvate u Kostrićima - TUŽNO SJEĆANJE Najčitanije

15. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – četnici ubili Hrvate u Kostrićima - TUŽNO SJEĆANJE

Ukupno je ubijeno 16 preostalih živih ljudi u selu iz kojeg su već ranije etnički očišćeni Hrvati. Nakon zločina u  selu nije ostao nitko živ, selo...

prije 1 dana
15. studenog 1991. – Napad na Split i pomorska bitka između HRM i JRM Najčitanije

15. studenog 1991. – Napad na Split i pomorska bitka između HRM i JRM

Odabrani su ciljevi poput Arheološkog muzeja, zgrade Općine Split, dvorane na Gripama, Higijenskog zavoda, Tehničke škole, putanja Bartola Kašića i Vlad...

prije 1 dana

Prikazano 12 od 5805 članaka.