10. RUJNA 1991. – GRANATE PADAJU NA DJEČJI VRTIĆ: Osijek ulazi u razdoblje sustavnog razaranja civilnih ciljeva

Jedan od najranijih sačuvanih zapisa nastalih neposredno nakon događaja govori da je granatiranje Osijeka 10. rujna počelo već oko 5.10 sati ujutro te se, uz povremene prekide, nastavilo tijekom dana. U istoj poruci iz grada izrijekom se navodi da su pogođeni „vrtić u samom centru grada“ i Franjevački samostan u Tvrđi.

Da nije riječ samo o naknadnoj kronološkoj bilješci potvrđuje i tadašnji tisak. Beogradska Borba dva dana poslije izvještava iz ratom zahvaćenog Osijeka da su u posljednjim bombardiranjima oštećeni dječji vrtići, kao i Franjevački samostan u staroj gradskoj jezgri – Tvrđi. Novinar istodobno bilježi da su u gradu zbog ratnih uvjeta radili samo pojedini dežurni vrtići.

Granate su pogodile i dječji vrtić

Posebnu težinu napadu na Osijek 10. rujna 1991. daje podatak da je među pogođenim civilnim objektima bio i dječji vrtić u gradu. Bio je to još jedan pokazatelj koliko su se ratna djelovanja približila svakodnevnom životu najmlađih Osječana, njihovim odgojiteljima i obiteljima.

Predškolski sustav u Osijeku tada je radio u iznimno teškim uvjetima. Tijekom najžešćih napada funkcioniralo je sedam dežurnih vrtićkih objekata, dok su se djeca i odgojitelji tijekom uzbuna sklanjali u podrume vrtića ili susjednih zgrada. O djeci je, ovisno o sigurnosnim prilikama i njihovu broju, skrbilo između 35 i 45 zaposlenika, a pojedina vrtićka skloništa prihvaćala su i učenike nižih razreda osnovnih škola.

Napad 10. rujna tako nije pogodio samo jednu zgradu. Pogodio je sustav koji je i pod granatama pokušavao sačuvati barem dio normalnog života za djecu u gradu koji je sve dublje ulazio u rat.

Do kraja ratnih razaranja bili su oštećeni svi objekti tadašnjeg Centra za predškolski odgoj Osijek. Ukupna šteta na vrtićima, jaslicama, centralnoj kuhinji i upravnoj zgradi procijenjena je na približno 1,87 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.

Granata koja je 10. rujna pogodila dječji vrtić zato je bila tek jedan od prvih jasnih znakova onoga što će Osijek proživljavati mjesecima – sustavno razaranje civilne infrastrukture grada, bez poštede ni za mjesta namijenjena djeci.

Granata velikog kalibra prolazi kroz franjevački samostan

Za drugi cilj pogođen toga dana dokumentacija je mnogo preciznija.

Riječ je o Franjevačkom samostanu uz crkvu sv. Križa u osječkoj Tvrđi, na Trgu Vatroslava Lisinskog 3. Izvješće hrvatskih službi za zaštitu spomenika kulture, sastavljeno na temelju podataka prikupljenih tijekom 1991. godine, navodi točan datum napada – 10. rujna 1991.

Samostan je pogodio projektil velikog kalibra.

Granata je najprije probila sjeverni dio krova, zatim prošla kroz strop i prostorije na prvom katu te probila i južni zid zgrade. Tek nakon što je prošla gotovo kroz cijeli objekt završila je u samostanskom dvorištu.

Nije eksplodirala.

Da je došlo do detonacije unutar samostana, razaranje takve granate moglo je biti znatno veće. Već sama njezina putanja pokazuje snagu projektila kojim je gađan povijesni kompleks u Tvrđi.

I međunarodna dokumentacija o uništavanju hrvatske kulturne baštine bilježi isti događaj. The Art Newspaper naveo je da je 10. rujna velikokalibarska granata pogodila Franjevački samostan na Trgu V. Lisinskog 3, dok su tijekom istog napada projektili iz višecijevnih raketnih bacača padali po središtu Osijeka.

Granatiranje samostana time nije završilo. Već 13. rujna novi pogoci oštetili su središnji i zapadni dio krova te razbili prozore prema dvorištu, a daljnjim napadima teško su stradali krovovi samostana i crkve te njihova unutrašnjost i inventar.

Vrtić i samostan nisu bili izolirani incidenti

Deseti rujna zato nije važan samo kao datum još jednog granatiranja Osijeka.

Grad je civilne i kulturne objekte trpio i prije toga, no događaji toga dana pokazuju koliko se početkom rujna rat već preselio među objekte koji sa stvarnim vojnim ciljevima teško mogu imati bilo kakve veze: dječji vrtić i višestoljetni samostanski kompleks.

Kasnija kaznenopravna dokumentacija daje tom obrascu još ozbiljniju težinu.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u istrazi ratnih zločina nad civilnim stanovništvom navelo je da je s okupiranih područja oko Osijeka, uključujući područje Tenje i poligon C, naređivano djelovanje različitim vrstama oružja po gradu i okolnim neokupiranim naseljima bez vojne potrebe. Među izričito navedenim pogođenim civilnim objektima nalaze se zdravstvene ustanove, škole i dječji vrtići, kao i vjerski objekti, među njima Franjevački samostan.

U razdoblju koje je obuhvaćala istraga, od lipnja 1991. do svibnja 1992., prema podacima DORH-a poginulo je najmanje 87 civila, a najmanje 158 osoba teško je ranjeno, uz velika razaranja civilne imovine. Ti brojevi ne odnose se na napad 10. rujna, već na šire razdoblje granatiranja Osijeka i okolice.

Upravo zato pogodak dječjeg vrtića 10. rujna ne treba izdvajati kao slučajnu zalutalu granatu. Kada se stavi uz istodobni pogodak franjevačkog samostana, granate u samom gradskom središtu te napade na bolnicu, škole, crkve i stambene četvrti koji će slijediti, dobiva se slika grada koji ulazi u najteže mjesece sustavnog razaranja.