11. kolovoza 1991. osnovan Regionalni krizni štab za zapadnu Slavoniju: Na čelu dr. Ivan Šreter

Na današnji dan, 11. kolovoza 1991. godine, u Milanovcu kod Virovitice održan je sastanak štabova Narodne zaštite tadašnjih općina Pakrac, Daruvar, Podravska Slatina, Virovitica i Grubišno Polje. Na sastanku je osnovan Regionalni krizni štab za zapadnu Slavoniju, a na njegovo je čelo izabran dr. Ivan Šreter.

Bio je to jedan od ključnih, ali danas nedovoljno poznatih koraka u povezivanju obrane zapadne Slavonije. Štab nije bio tek političko ili savjetodavno tijelo. Prema historiografskim istraživanjima, imao je vojnu vlast na području obuhvaćenih općina sve do ustroja Operativne zone Bjelovar 27. rujna 1991. godine. Njegova je zadaća bila povezati lokalne obrambene snage i uspostaviti zajedničko rukovođenje na prostoru na kojem se očekivalo brzo širenje oružane pobune. Istraživanje o operaciji „Otkos-10“

Od lokalne samoobrane prema regionalnom zapovijedanju

Narodna zaštita osnovana je 15. ožujka 1991. kao organizirani oblik otpora i samozaštite građana. U mjesecima koji su slijedili ustrojavala je motrilačke i obavještajne službe, radioveze, straže na prometnicama te osiguranje ustanova i drugih važnih objekata. U njoj su se okupljali ljudi spremni sudjelovati u obrani Hrvatske u trenutku kada njezine oružane snage još nisu bile potpuno ustrojene ni dovoljno naoružane. Hrvatski sabor o osnivanju i zadaćama Narodne zaštite

Kako se sigurnosno stanje pogoršavalo, lokalno organiziranje više nije bilo dovoljno. Prema odluci predsjednika Republike Franje Tuđmana od 27. srpnja 1991., počelo je osnivanje kriznih štabova, uključujući regionalna tijela koja su trebala organizirati obranu na širem području.

Sastanak u Milanovcu bio je upravo odgovor na takvu potrebu. Povezivanjem Pakraca, Daruvara, Podravske Slatine, Virovitice i Grubišnog Polja stvoren je regionalni obrambeni prostor koji je obuhvatio područje od Pakraca i Daruvara prema Bilogori i Virovitici.

Koliko je Šreterova dužnost bila stvarna, a ne počasna, pokazuje i podatak iz ratne raščlambe operacije „Otkos-10“ prema kojem je upravo on Antuna Delića imenovao predsjednikom Kriznog štaba Grubišnog Polja. Lokalni krizni štabovi trebali su organizirati obranu, osigurati funkcioniranje civilnog života i sudjelovati u ustrojavanju postrojbi Zbora narodne garde.

Zašto je izabran Ivan Šreter?

Dr. Ivan Šreter nije bio profesionalni vojnik. Bio je liječnik, specijalist fizijatar, ravnatelj bolnice u Lipiku i predsjednik Općinskog odbora HDZ-a u Pakracu. Međutim, u pakračkom i lipičkom kraju imao je ugled koji je nadilazio političke i nacionalne podjele.

U mjesecima prije otvorenog rata pozivao je na smirivanje sukoba, dijalog i zajednički život Hrvata, Srba, Čeha, Talijana i pripadnika drugih naroda na području pakračke općine. U govoru održanom 30. svibnja 1991. osudio je i ustaštvo i četništvo te pozvao Srbe da odbace ekstremizam kako bi svi mogli nastaviti živjeti zajedno.

Njegovo mirotvorstvo nije, međutim, značilo pasivnost pred prijetnjom. Prihvativši vodstvo Regionalnog kriznog štaba, Šreter je preuzeo odgovornost za organiziranje obrane područja kojemu je prijetio otvoreni napad. Njegov izbor pokazuje da su u prvim mjesecima Domovinskog rata obranu često morali preuzimati ljudi s osobnim ugledom i povjerenjem stanovništva, premda nisu imali klasičnu vojnu karijeru.

Sedam dana između osnivanja štaba i otmice

Kronologija događaja pokazuje koliko je osnivanje Regionalnog kriznog štaba bilo pravodobno.

Dan nakon sastanka u Milanovcu, 12. kolovoza 1991., vodstvo pobunjenih Srba proglasilo je takozvanu Srpsku autonomnu oblast Zapadnu Slavoniju. Četiri dana poslije, 16. kolovoza, napadom na hrvatske snage na području Okučana započelo je širenje otvorenih sukoba.

Pobunjeni Srbi, uz potporu 5. korpusa JNA iz Banje Luke, krenuli su u opći napad čiji je cilj bio presjeći Hrvatsku na pravcu Novska – Lipik – Pakrac – Daruvar – Virovitica. Borbe su se ubrzo proširile prema Pakracu, Lipiku, Daruvaru, Grubišnom Polju, Novoj Gradiški i Novskoj. HMDCDR-ovo istraživanje događaja u zapadnoj Slavoniji

Samo sedam dana nakon što je izabran za predsjednika Regionalnog kriznog štaba, 18. kolovoza 1991., dr. Ivan Šreter zaustavljen je i otet na barikadi pobunjenih Srba u Kukunjevcu.

Da su strukture JNA bile upoznate s njegovim zarobljavanjem, potvrđuje i dokument organa sigurnosti 32. korpusa JNA od 24. kolovoza 1991. U njemu je zabilježeno da Šretera drže pripadnici srpske Teritorijalne obrane i da je bio otet na početku napada. Dokument i povijesnu rekonstrukciju objavila je dr. sc. Janja Sekula

Nakon otmice najvjerojatnije je odveden na područje Bučja i zatočen u kući u Branešcima. Posljednji put viđen je živ 29. kolovoza 1991. Točan datum i mjesto njegova ubojstva nikada nisu utvrđeni, a Republika Hrvatska još uvijek traga za njegovim posmrtnim ostacima. Ministarstvo hrvatskih branitelja i krajem 2025. vodilo ga je među nestalim osobama s lipičko-pakračkog bojišta. Ministarstvo hrvatskih branitelja

Štab koji je postavio temelje daljnje obrane

Regionalni krizni štab za zapadnu Slavoniju nije dugo djelovao u prvotnom obliku. Iz njegova je sustava tijekom kolovoza proizašlo Zapovjedništvo Zbora narodne garde za zapadnu Slavoniju, a 27. rujna 1991. ustrojena je Operativna zona Bjelovar pod zapovjedništvom pukovnika Miroslava Jerzečića.

Time je početno regionalno povezivanje prerastalo u uređeni vojni sustav. Operativna zona Bjelovar preuzela je postrojbe i odgovornost za prostor na kojem će hrvatske snage nekoliko tjedana poslije izvesti operaciju „Otkos-10“, prvu veliku i uspješno provedenu oslobodilačku operaciju u zapadnoj Slavoniji. Znanstveni rad „Zapadna Slavonija uoči i u Domovinskom ratu“

Ne može se tvrditi da je Ivan Šreter osobno planirao kasnije vojne operacije. Njegova je povijesna uloga bila drukčija: sudjelovao je u stvaranju organizacijskog mosta između lokalne Narodne zaštite, kriznih štabova i budućeg operativnog zapovjedništva hrvatskih snaga.

Zbog toga 11. kolovoza 1991. nije samo datum još jednog ratnog sastanka. To je dan kada je pet ugroženih zapadnoslavonskih općina pokušalo uspostaviti zajedničku obranu, a na njezino je čelo stao čovjek koji je do posljednjeg trenutka zagovarao mir, ali je istodobno shvaćao da hrvatski narod mora biti organiziran i spreman obraniti se.

Sedam dana poslije dr. Ivan Šreter bio je otet. Njegovim uklanjanjem zapadna Slavonija izgubila je ne samo liječnika i mirotvorca nego i prvog čovjeka upravo uspostavljenog regionalnog obrambenog sustava.

Hrvatska 18. kolovoza, na datum njegove otmice, obilježava Nacionalni dan mirotvorstva. Toga dana navršit će se 35 godina od zločina čije najvažnije pitanje još nema odgovor – gdje su posmrtni ostaci dr. Ivana Šretera?