12.–18. kolovoza 1991. – JRM otvara vatru s Dunava: Vukovar i Borovo Naselje pod paljbom

Sredinom kolovoza 1991. oružani sukob u Hrvatskoj ubrzano je prerastao u otvoreni rat. Dok je Jugoslavenska narodna armija još formalno tvrdila da razdvaja sukobljene strane, njezine su postrojbe, vojarne, oklopne snage i ratni brodovi sve otvorenije djelovali protiv hrvatske policije, Zbora narodne garde i naseljenih mjesta.

Jedan od najupečatljivijih primjera bilo je djelovanje Jugoslavenske ratne mornarice, odnosno Riječne ratne flotile JNA, s Dunava prema Vukovaru i Borovu Naselju.

Važna napomena o datumima

U pojedinim popularnim kronologijama svi događaji navedeni su pod 12. kolovoza, uz formulaciju da su toga dana napadani Vukovar, Borovo Naselje, Osijek, Beli Manastir, Sunja, Okučani, Kijevo, Komarevo i Viduševac.

Detaljniji izvori pokazuju da je riječ o zbirnom zapisu za razdoblje od 12. do 18. kolovoza 1991., a ne o napadima koji su se svi dogodili istoga dana. Posebno je važno razlikovati političku i vojnu eskalaciju u Okučanima od 12. kolovoza te blokadu i ultimatum Kijevu od glavnih napada koji su uslijedili poslije 18. kolovoza.

Vukovar – topnička paljba s Dunava

Pojačano kretanje snaga JNA na vukovarskom području zabilježeno je 13. kolovoza. Istoga dana Vukovar je bio izložen snažnoj minobacačkoj i topničkoj vatri, uključujući djelovanje s vojnog broda na Dunavu.

U noći s 13. na 14. kolovoza u izvještajima se navodi približno 130 ispaljenih minobacačkih projektila s položaja u Borovu Selu i s plovila JRM-a. Ranjena su četvorica hrvatskih gardista i troje civila. Dio projektila ispaljenih s područja Srbije navodno je pogodio i vojarnu JNA u Vukovaru.

Napad je bio važan jer je pokazao da se protiv Vukovara više ne djeluje samo iz okolnih pobunjeničkih uporišta. U napad su uključena i sredstva JNA, dok je Dunav postao vatreni položaj s kojeg se moglo djelovati po gradu i hrvatskim obrambenim položajima.

U dostupnim izvorima nije pouzdano identificirano točno plovilo koje je otvorilo vatru. Stoga nije opravdano navoditi ime ili tip broda bez dodatne arhivske potvrde.

Izvor: Josipa Maras Kraljević i dr., „Rat, ljudi, brojevi – Vukovar 1991. i danas“.

Borovo Naselje – civilno naselje pod istom vatrom

Borovo Naselje bilo je zasebna meta, iako je napad u izvještajima uglavnom prikazivan zajedno s napadom na Vukovar. Naselje je i prije 13. kolovoza bilo izloženo napadima iz smjera Borova Sela i Trpinje. U njemu se tada nalazio velik broj civila, radnika Borova i prognanika iz okolnih sela.

Snažna minobacačka i brodska paljba 13. kolovoza označila je novu razinu ugroženosti. Projektili su padali po naseljenim dijelovima, oko položaja hrvatske policije i ZNG-a te uz industrijski kompleks Borova.

Objavljeni izvori ne daju pouzdanu odvojenu raspodjelu projektila i ranjenih između Vukovara i Borova Naselja. Zbog toga ukupan broj od približno 130 projektila ne treba pripisivati samo jednom od ta dva mjesta.

Sarvaš – pucano na liječnički tim

Na osječkom području 12. kolovoza zabilježen je napad na medicinsko osoblje u Sarvašu. Srpske paravojne snage otvorile su vatru na liječnički tim, čime je ugroženo osoblje koje je pokušavalo pružiti pomoć stanovništvu i braniteljima.

Sarvaš se nalazio na osjetljivom istočnom prilazu Osijeku. Napadi na selo i prometnicu prema Osijeku bili su dio nastojanja da se hrvatska obrana potisne prema gradu i oteža kretanje policije, sanitetskih vozila i opskrbe.

Osijek – višednevni napadi iz Tenje, Bijelog Brda i vojnog poligona

Napadi na Osijek nisu bili jedan izdvojeni događaj 12. kolovoza, nego višednevni val paljbe:

• 13. kolovoza na grad je otvorena minobacačka vatra.

• 14. kolovoza pojedini dijelovi Osijeka granatirani su iz smjera Tenje i s vojnog poligona JNA poznatog kao Poligon C.

• 15. kolovoza nastavljeno je djelovanje iz smjera Tenje, Bijelog Brda i drugih uporišta, uz potporu JNA.

• 16. kolovoza srpske snage predvođene Željkom Ražnatovićem Arkanom učvrstile su nadzor nad Starom Tenjom, koja je postala jedno od polazišta napada.

• 18. kolovoza iz Stare Tenje minobacačima je gađana Nova Tenja, dok je približno 30 projektila palo na osječku periferiju. Granate su izazvale i požar na poljoprivrednim površinama kod Poljoprivrednog fakulteta.

Napadi su pokazivali obrazac okruživanja Osijeka. Grad je gađan iz prigradskih naselja, pobunjeničkih uporišta i objekata pod nadzorom JNA.

Izvori: Franko Gabrić, „Osijek i okolica tijekom Domovinskoga rata“ i „Bitka za Osijek“ – kronologija borbi.

Beli Manastir – napad na policijsku postaju

Prvi veći napad u Belom Manastiru zabilježen je 12. kolovoza oko 22.40 sati. S položaja na Banskom brdu minobacačima je gađana Policijska postaja Beli Manastir.

Već sljedeće noći, kod Švajcarnice, podignuta je barikada na kojoj je došlo do sukoba s hrvatskom policijskom ophodnjom. Jedan policajac je poginuo, a trojica su ranjena.

Napadi su nastavljeni, pa je 18. kolovoza na policijsku postaju ispaljeno još približno 30 minobacačkih projektila. Cilj je bio slomiti preostalu hrvatsku policijsku strukturu u Baranji i pripremiti potpuno preuzimanje Belog Manastira i okolnih mjesta.

Izvor: „Domovinski rat na prostoru istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema“.

Sunja – novi pokušaji proboja hrvatske obrane

Sunja je tijekom ljeta 1991. bila gotovo okružena. Kopnene veze prema Sisku bile su presječene ili izložene napadima, pa je važnu ulogu u opskrbi i evakuaciji imala skela preko Save.

Dana 13. kolovoza Sunja je ponovno napadnuta teškim oružjem. Napad se nastavio tijekom noći i sljedećeg dana, ali hrvatska obrana nije probijena. HINA je 14. kolovoza izvijestila o razbijanju napadačkih snaga na sunjskom području.

Novi napadi na Sunju zabilježeni su 18. kolovoza, istodobno s djelovanjem prema Komarevu i Gornjem Viduševcu. Time se pokušavalo rastegnuti hrvatsku obranu na više odvojenih položaja i presjeći komunikacije između Siska, Sunje i naselja na glinskom području.

Izvori: HINA, „Razbijene terorističke snage na području Sunje“, 14. kolovoza 1991. i Hrvatski vojnik, „U sjećanju – Sunja“.

Komarevo – paljba iz smjera Petrinje

Komarevo, smješteno na prilazu Sisku iz smjera Petrinje, imalo je veliko prometno i obrambeno značenje. Napadi na selo započeli su još u srpnju, a 18. kolovoza zabilježeno je novo djelovanje prema hrvatskim položajima.

U isto vrijeme iz objekata JNA u Petrinji učestalo se pucalo prema Komarevu i drugim hrvatskim položajima. Tijekom noći sa 17. na 18. kolovoza iz petrinjskih vojarni otvarana je vatra svjetlećim i bojevim streljivom.

Djelovanje JNA iz vojarni nije se više moglo uvjerljivo prikazivati kao neutralno razdvajanje sukobljenih strana. Vojni objekti postajali su vatrena potpora napadima srpskih snaga na hrvatska sela.

Izvor: „Ratni put 2. gardijske brigade Hrvatske vojske Gromovi“.

Gornji Viduševac – napad na glinskom području

Dana 18. kolovoza napadnut je i Gornji Viduševac kod Gline. U kronologijama se mjesto ponekad navodi samo kao Viduševac, što može izazvati zamjenu s istoimenim predjelom kod Mirkovaca u istočnoj Slavoniji. U ovom slučaju riječ je o naselju na Banovini.

Napad na Gornji Viduševac bio je povezan s istodobnim djelovanjem prema Sunji i Komarevu. Cilj je bio potisnuti hrvatsku obranu na širem području između Petrinje, Siska, Sunje i Gline te omogućiti spajanje pobunjeničkih uporišta.

Zbirni zapis za 18. kolovoza navodi učestalu paljbu iz vojarni JNA u Petrinji prema Komarevu i Viduševcu.

Izvor: Hrvatski informativni centar, kronologija 18. kolovoza 1991..

Okučani – glavni sukob počeo je 15. i 16. kolovoza

Tvrdnju da su Okučani napadnuti 12. kolovoza potrebno je precizirati. Toga dana proglašena je takozvana SAO Zapadna Slavonija, čime je politički i vojno ubrzana pobuna. Opći napad na hrvatske snage u Okučanima ipak nije počeo 12., nego u noći s 15. na 16. kolovoza.

Hrvatske snage prethodno su pokušale uspostaviti nadzor nad policijskom postajom, poštom, željezničkom postajom i drugim ključnim objektima. Pobunjeničke snage odgovorile su pješačkim, minobacačkim i oklopnim napadom.

Dana 17. kolovoza u Okučane je ušla borbena skupina 265. mehanizirane brigade JNA iz Bjelovara, predvođena Milanom Čeleketićem. Skupina je brojila oko 350 vojnika i raspolagala s približno 25 borbenih vozila. JNA je napala hrvatske položaje i omogućila srpskim snagama preuzimanje mjesta.

Istodobno je 329. oklopna brigada JNA iz Banje Luke tenkovskom i zračnom potporom djelovala prema hrvatskim položajima kod Stare Gradiške te preko Save ušla na hrvatski teritorij.

Izvor: Ivan Zvonimir Ivančić, „Borbe za Okučane u kolovozu i rujnu 1991. godine“.

Kijevo – blokada i ultimatum prije glavnog napada

Ni u slučaju Kijeva 12. kolovoza nije potvrđen glavni napad na selo. Kijevo je mjesecima bilo blokirano i okruženo srpskim snagama, ali se presudna eskalacija dogodila nekoliko dana poslije.

Dana 17. kolovoza obnovljene su barikade i potpuna blokada prilaza Kijevu. Sljedećeg dana, 18. kolovoza u 11 sati, takozvani MUP SAO Krajine uputio je ultimatum hrvatskoj policiji i stanovnicima. Za povlačenje policijske postaje ostavljen je rok od 48 sati, uz prijetnju napadom na selo.

Glavni združeni napad snaga JNA i pobunjenih Srba uslijedio je izvan promatranog razdoblja, 25. i 26. kolovoza. Nakon snažnog topničkog, oklopnog i zračnog djelovanja hrvatski branitelji morali su se povući, a Kijevo je zauzeto i razoreno.

Dokument s ultimatumom objavljen je kao dokument broj 119 u zbirci Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Izvori: HMDCDR – „Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.–1995., Dokumenti“, knjiga 1 i Općina Kijevo – povijest Kijeva.

Tjedan u kojem je rat postao otvoren

Događaji od 12. do 18. kolovoza 1991. nisu bili jedna koordinirana operacija niti su se svi zbili 12. kolovoza. Međutim, zajedno pokazuju isti proces: prerastanje oružane pobune u otvoreni rat uz sve izravnije sudjelovanje JNA.

Na Dunavu su djelovala plovila Ratne mornarice, iz vojarni u Petrinji otvarana je vatra prema hrvatskim položajima, oklopne brigade prelazile su Savu, a gradovi i sela gađani su minobacačima i topništvom.

Vukovar, Borovo Naselje, Osijek, Beli Manastir, Sunja, Komarevo, Gornji Viduševac, Okučani i Kijevo nisu bili izolirani incidenti. Bili su dijelovi ratne slike koja će se tijekom druge polovice kolovoza 1991. pretvoriti u velike operacije na istoku Hrvatske, u zapadnoj Slavoniji, na Banovini i u Dalmatinskoj zagori.

Izvori i provjera kronologije

• Hrvatski spomenar – Kultura sjećanja, 12. kolovoza

• „Rat, ljudi, brojevi – Vukovar 1991. i danas“

• Domovinski rat na prostoru istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema

• Osijek i okolica tijekom Domovinskoga rata

• HINA – arhivski izvještaj sa sunjskog područja

• Borbe za Okučane u kolovozu i rujnu 1991.

• HMDCDR – zbirke dokumenata Domovinskog rata