20. kolovoza 1991. – JNA iz Našica prolazila je kroz hrvatski punkt u Humljanima prema području pobunjenika

Kroz hrvatsku policijsku kontrolnu točku u Humljanima toga su dana prema području pod nadzorom srpskih pobunjenika prolazili pripadnici JNA iz vojarne u Našicama. Samo šest dana poslije na Humljane će pasti prva granata.

Arhivski dokument vodi u Humljane

Za događaj od 20. kolovoza 1991. postoji vrlo konkretan arhivski trag.

Povjesničar Natko Martinić Jerčić u doktorskom radu Oslobodilačke operacije hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji u jesen i zimu 1991./1992. godine, izrađenom na temelju izvornoga arhivskog gradiva, opisuje stanje na području tadašnje općine Orahovica. Jugozapadni dio općine, s nizom sela pod Papukom, hrvatske vlasti tada nisu nadzirale. Hrvatska policija držala je kontrolnu točku u Humljanima, prema Pušini.

Upravo ondje dogodio se 20. kolovoza događaj koji je ostao zabilježen u dokumentaciji Policijske stanice Orahovica.

Prema Martiniću Jerčiću, kroz kontrolnu točku u Humljanima toga su dana na područje pod kontrolom pobunjenika prolazili pripadnici Jugoslavenske narodne armije iz vojarne u Našicama.

Autor potom zaključuje da su oni „očito opskrbljivali pobunjenike na tom području“. Važno je, međutim, odvojiti dvije razine: prolazak pripadnika JNA prema pobunjeničkom području vezan je uz policijsku depešu, dok formulaciju o opskrbljivanju treba zasad tretirati kao autorov zaključak dok se ne pregleda sam izvornik.

Izvorni dokument na koji se rad poziva

HMDCDR, ZPI: PS Orahovica, Depeša broj: 511-07-50- /91., 20. 8. 1991., Orahovica.

Upravo bi preslik te depeše trebao biti središnji dokument ovoga članka.

Cesta prema Pušini već je bila cesta smrti

Događaj od 20. kolovoza nije se odvijao na mirnom području.

Samo devet dana ranije, 11. kolovoza 1991., na cesti između Humljana i Pušine iz zasjede je napadnuta policijska ophodnja. Poginuo je hrvatski policajac Stjepan Mlakar, dok su Franjo Sterle i Josip Jurković ranjeni. Mjesto njegova stradanja danas je obilježeno spomen-obilježjem upravo na komunikaciji Humljani – Pušina.

U podpapučkim selima Pušina, Krasković i Slatinski Drenovac postavljane su barikade i organizirane pobunjeničke oružane skupine, dok su hrvatske snage obranu područja postupno vezivale uz Humljane. Službeni prikaz Virovitičko-podravske županije također navodi da je iz našičke vojarne prema tom području dolazilo do premještanja ljudstva i vojne tehnike JNA.

U tom kontekstu podatak iz policijske depeše od 20. kolovoza dobiva dodatnu težinu.

JNA više nije bila nekakav udaljeni promatrač sukoba. Njezini su pripadnici iz vojarne u Našicama fizički prolazili hrvatskom kontrolnom točkom i nastavljali prema prostoru koji hrvatske vlasti nisu nadzirale.

Kolona JNA pred hrvatskom zaprekom

Postoji i iznimno zanimljivo svjedočanstvo iz istoga mjeseca, ali njega ne treba nekritički poistovjetiti s događajem od 20. kolovoza.

Nenad Sabo, tada pripadnik pričuvnog sastava policije, opisao je kako se u kolovozu 1991. kod mlina u Humljanima, gdje se nalazio hrvatski punkt, pojavila kolona JNA na čijem je čelu bio oklopni transporter.

Kolona se zaustavila pred zaprekom. Prema Sabinu svjedočenju, časnik JNA preko megafona upozorio je hrvatske branitelje da ne otvaraju vatru. S transportera su prema hrvatskom položaju bile usmjerene protuoklopne rakete Maljutka, dok je Josip Nikšić „Joja“ zauzvrat RPG-om naciljao transporter. Napetost je na kraju završila bez pucnjave.

To svjedočanstvo iznimno dobro opisuje kakva je situacija vladala u Humljanima tijekom kolovoza 1991., ali bez dodatnog dokumenta ne možemo tvrditi da je riječ upravo o istoj koloni koja je evidentirana 20. kolovoza u policijskoj depeši.

Takvo poistovjećivanje bilo bi korak dalje od onoga što izvori trenutačno dopuštaju.

Šest dana kasnije – rat je stigao u Humljane

Razdoblje neizvjesnog prolaska JNA, barikada i punktova ubrzo je završilo.

Prema podacima o ratnom putu orahovačkih postrojbi, 26. kolovoza 1991. na Humljane pada prva granata, nakon čega na tom području počinju otvorena borbena djelovanja. Humljani postaju jedna od ključnih točaka obrambene crte prema podpapučkim selima pod nadzorom pobunjeničkih snaga.

Upravo iz 26. kolovoza 1991. postoji i autentična videosnimka Humljana i Mikleuša. Na snimci se vide policijske ophodnje i stanovništvo u atmosferi neposredno nakon dolaska rata na taj prostor, dok se s Papuka čuje pucnjava.

Time se događaj od 20. kolovoza smješta u vrlo uzak vremenski prozor: JNA prolazi prema pobunjeničkom području, a samo šest dana poslije Humljani postaju izravno izložena ratnom djelovanju.

Što dokument potvrđuje, a što još ne smijemo napisati kao činjenicu

Za sada možemo čvrsto tvrditi da je 20. kolovoza 1991. postojala hrvatska policijska kontrolna točka u Humljanima prema Pušini te da su kroz nju prema području pod kontrolom pobunjenika prolazili pripadnici JNA iz vojarne u Našicama. Za taj podatak povjesničar navodi konkretnu depešu Policijske stanice Orahovica.

Ne možemo, bez preslika depeše, utvrditi:

koliko je vozila ili pripadnika JNA prošlo kroz Humljane, što su vozila prevozila, kamo su točno otišla nakon prolaska punkta, tko je zapovijedao kolonom niti je li sama policija u depeši napisala da se radilo o opskrbi pobunjenika.

Zato je upravo izvorni dokument presudan.

Ako njegov sadržaj potvrdi ono što iz njega prenosi Martinić Jerčić, depeša iz Orahovice bit će rijedak neposredni dokument hrvatskih vlasti koji bilježi prisutnost JNA na komunikaciji prema pobunjeničkim uporištima pod Papukom još prije početka otvorenih borbi u Humljanima.

A to priču o 20. kolovoza 1991. čini mnogo važnijom od još jedne crtice iz ratne kronologije.

Izvori: Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – ZPI, PS Orahovica, depeša od 20. kolovoza 1991.; Natko Martinić Jerčić, Oslobodilačke operacije hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji u jesen i zimu 1991./1992. godine, doktorski rad, Zagreb, 2014.; Virovitičko-podravska županija; svjedočanstvo Nenada Sabe koje je zabilježio povjesničar Dino Mataz.