Na današnji dan 14. listopada 1895. otvoren zagrebački HNK: Franjo Josip I. simbolično udario srebrnim čekićem

Na današnji dan, 14. listopada 1895., svečano je otvorena zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske.

Otvorenju je nazočio car i kralj Franjo Josip I., koji je u 14 sati pred okupljenim Zagrepčanima i gostima iz drugih hrvatskih krajeva simbolično izveo posljednji udarac srebrnim čekićem o kamen središnjega stupića na terasi sjevernoga pročelja kazališta.

Srebrni čekić posebno za tu prigodu izradio je hrvatski kipar Robert Frangeš Mihanović. Hrvatska enciklopedija navodi da je bio ukrašen muzama te alegorijskim likovima umjetnosti i znanosti.

Osnovni povijesni podaci potvrđeni su na službenoj stranici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.

Od gornjogradskog kazališta do nove zgrade

Zagreb je kazališnu zgradu imao i prije izgradnje današnjeg HNK-a. Prvo profesionalno kazalište podignuto je 1834. na uglu Markova trga i današnje Freudenreichove ulice.

Izgradio ga je zagrebački trgovac i posjednik Kristofor Stanković, koji je godinu ranije osvojio 30.000 dukata na bečkoj lutriji. Zgradu su projektirali Christofor i Anton Cragnolini, a otvorena je 4. listopada 1834. godine.

Tijekom desetljeća taj je prostor postao premalen za potrebe kazališta. Osnivanjem Opere 1870. i Baleta 1876. povećali su se zahtjevi za većom pozornicom, orkestrom, garderobama i tehničkom opremom.

Potres koji je 1880. pogodio Zagreb dodatno je oštetio staru zgradu i ubrzao rasprave o gradnji novog kazališta. Hrvatski sabor 1881. donio je zakon o izgradnji novoga Zemaljskog kazališta, koji je iste godine potvrdio Franjo Josip I.

Kazalište sagrađeno na nekadašnjem sajmištu

O lokaciji nove zgrade dugo se raspravljalo. Prostor na kojem se danas nalazi HNK tada je bio gradsko sajmište, a dio Zagrepčana smatrao ga je predaleko od tadašnjega središta gradskog života.

Odluka je naposljetku donesena početkom 1890-ih. Projektiranje je povjereno bečkim arhitektima Ferdinandu Fellneru i Hermannu Helmeru, poznatima po kazališnim zgradama diljem srednje Europe.

Gradnja je počela 22. svibnja 1894. godine. Radovi su napredovali brzo, a već nakon približno četiri mjeseca zgrada je bila pod krovom. Uporabna dozvola izdana je 8. listopada 1895., samo šest dana prije svečanog otvorenja.

Za svečani zastor odabran je rad Vlahe Bukovca „Preporod hrvatske književnosti i umjetnosti“, danas poznat i pod nazivom „Hrvatski preporod“.

Prva predstava iste večeri

Nakon poslijepodnevnog otvorenja, u 19 sati održana je prva svečana predstava u novoj dvorani.

Izvedena je „Slava umjetnosti“, alegorijski scenski prolog u tri slike Stjepana Miletića, uz glazbu Ivana pl. Zajca. Nastupili su članovi Drame, Opere i Baleta, a program je uključivao i osmu sliku Zajčeve opere „Nikola Šubić Zrinjski“.

Današnja zgrada HNK-a tako je 14. listopada 1895. počela djelovati na mjestu koje se tada nalazilo na rubnijem dijelu Zagreba. Nekadašnje sajmište poslije je postalo jedan od reprezentativnih gradskih trgova, a ispred kazališta je 1912. postavljen Meštrovićev „Zdenac života“.

Godine 2025. HNK je obilježio 130 godina od otvorenja povijesne zgrade, pa se danas, 14. listopada 2026., navršava 131 godina od toga događaja.