Zapovijed „Bilogora” trebala je spriječiti proboj JNA prema zapadnoj Slavoniji

Dana 27. rujna 1991. iz Glavnog stožera Hrvatske vojske stigla je zapovijed da se pitanje garnizona JNA u Bjelovaru i Koprivnici riješi između 28. i 30. rujna. Dokument je bio operativna osnova plana „Bilogora”, a neposrednim pripremama rukovodio je pukovnik Želimir Škarec. Prema njegovu stručnom radu „Uzroci realizacije plana Bilogora”, pripreme su zapravo počele nekoliko dana prije zapovijedi: 24. rujna u Bjelovaru pod vodstvom majora Stjepana Budinskog, dan poslije u Koprivnici, a zatim u Varaždinu, Novom Marofu i Zagrebu.

Trebalo je onemogućiti spajanje dvaju garnizona

Plan nije nastao samo radi preuzimanja vojarni i oružja. Hrvatsko zapovjedništvo raspolagalo je podacima da JNA namjerava izvući snage iz Bjelovara i Koprivnice, povezati ih i probiti prema Grubišnom Polju i Daruvaru, gdje bi se spojile sa snagama JNA i pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji. Takav plan JNA, na temelju njezinih zaplijenjenih zapovijedi i izvješća, detaljno je dokumentirao povjesničar Jakša Raguž u izvornom znanstvenom radu „Koprivnica u zapovijedima i izvješćima JNA 1990. i 1991. godine”.

U Bjelovaru je bila 265. mehanizirana brigada JNA, dok je koprivnički garnizon pripadao 73. motoriziranoj brigadi JNA. Ovdje postoji jedan detalj koji treba razjasniti: Škarecov rad na jednom mjestu navodi „253. motoriziranu brigadu”, no Ragužev rad, temeljen na izvornoj dokumentaciji JNA, kao i istraživanje Đure Škvorca, potvrđuju 73. motoriziranu brigadu. Zato se taj broj može smatrati pouzdanijim.

Snage određene za provedbu plana

Za bjelovarski dio plana bile su određene snage ZNG-a Bjelovar, Teritorijalne obrane Bjelovar i Policijske uprave Bjelovar, uz pješačku bojnu iz Novog Marofa, minobacačku bitnicu iz Varaždina, pješačku satniju Zaštitnog bataljuna Glavnog stožera HV-a te pješački vod iz Vrbovca. Za koprivničku etapu planirane su snage ZNG-a Koprivnica, TO Koprivnica i Narodne zaštite Koprivnica, također ojačane postrojbama iz Novog Marofa, Varaždina i Zaštitnog bataljuna. Škarecov prikaz jasno pokazuje da je riječ o koordiniranoj operaciji snaga iz više gradova, a ne samo lokalnoj akciji Bjelovara i Koprivnice. Cjelovit rad Želimira Škareca na Hrčku

Zapovjednik operacije bio je pukovnik Želimir Škarec, dok je zapovijed za provedbu plana izdana po naredbi načelnika Glavnog stožera HV-a generala Antuna Tusa. Povjesničar Željko Karaula u radu „Osvajanje vojarne JNA ‘Božidar Adžija’ u Bjelovaru 1991. godine” navodi i broj izvorne zapovijedi Glavnog stožera od 27. rujna te potvrđuje da je Krizni štab Bjelovar trebao koordinirati bjelovarske i pridodane hrvatske snage.

Bjelovar 29., Koprivnica 30. rujna

U Bjelovaru pregovori nisu završili mirnom predajom. Hrvatske snage 29. rujna krenule su na vojne objekte, a 265. mehanizirana brigada JNA nakon borbi predala je vojarnu „Božidar Adžija”. Istoga dana na skladištu Bedenik, poznatom kao Barutana, eksplozija je odnijela živote 11 hrvatskih branitelja. Karaulino istraživanje dokumentira i teško granatiranje grada, civilne žrtve i veliku materijalnu štetu.

Dan poslije, 30. rujna, u Koprivnici se predala 73. motorizirana brigada JNA. Time je uklonjena mogućnost da se dva garnizona izvuku i zajedno krenu prema snagama JNA u zapadnoj Slavoniji.

Plan „Bilogora” pritom ne treba miješati s kasnijom operacijom „Otkos-10”, koja je na Bilogori počela tek 31. listopada 1991. had-info.hr

Trideset i pet godina poslije Bjelovar upravo događaje od 29. rujna obilježava kao Dan Grada i Dan bjelovarskih branitelja. Za 29. rujna 2026. najavljeni su izložba „Bjelovar, 29. rujna 1991.”, Mimohod pobjednika i komemoracija na Barutani. Program obilježavanja u Bjelovaru 2026. KORZ043