Vlada predsjednika Emmanuela Macrona odustala je od uvođenja poreza na gorivo, suočena s masovnim prosvjedima zbog porasta životnih troškova diljem Francuske, objavio je u srijedu francuski premijer, dan nakon što je najavio suspenziju poreza samo na šest mjeseci. Macron vlada svim silama pokušava obuzdati gnjev prosvjednika okupljenih u pokretu “žutih prsluka” i oporaviti se od subotnjih nemira na ulicama Pariza, najgorih u posljednjih 50 godina. “Vlada je spremna na dijalog i to pokazuje, jer je upravo odustala od povećanja poreza u proračunu za 2019.”, rekao je pred parlamentom premijer Edouard Philippe. Taj ustupak najnoviji je pokušaj da se zaustavi nejteža kriza Macronova predsjedništva koje je u utorak objavilo da se porez suspendira na šest mjeseci. Njegova vlada dala je ranije naslutiti da će razmisliti o ponovnom uvođenju poreza na bogatstvo koji je Macron ukinuo prošle godine, priskrbivši si nadimak “predsjednik bogataša”. Ukidanje „poreza na bogatstvo” (ISF) građana s visokim dohotkom bilo je ključni dio Macronove predsjedničke kampanje naklonjene interesima biznisa. Smatralo se da će taj potez potaknuti biznismene da ulažu i zapošljavaju u Francuskoj. Kritičari su pak optužili Macrona da favorizira bogate, paralelno povećavajući poreze umirovljenicima i drugim građanima. Takozvani pokret “žutih prsluka”, počeo je 17. studenog kao prosvjed organiziran na društvenim mrežama u kojima prosvjednici nose reflektirajuće žute prsluke, inače obavezni dio opreme svakog vozila u Francuskoj te prosvjeduju protiv vladina pritiska na kućanstva Macronovim porezom na gorivo. Međutim, u prošla tri tjedna, prosvjedi su prerasli u šire antimacronovske ustanke s ponekim nasilnim marginalnim grupama koje pozivaju Macrona na ostavku, a većina ga kritizira za provođenje politika koje su naklonjene bogatima, a ničime ne pomažu siromašnima. Pokret „žutih prsluka” izrastao je na frustraciji građana povećanjem trošarina na gorivo i u međuvremenu se proširio, nošen nezadovoljstvom zbog povećanja troškova života i percipiranim Macronovim zanemarivanjem problema s kojima se suočavaju ruralni dijelovi Francuske i mali gradovi. Tako je ponovno uvođenje poreza na bogatstvo postalo ključni zahtjev prosvjednika, uz povećanje minimalne plaće i odustajanje od podizanja poreza na gorivo. (H)