To praktično znači da će u pritvoru čekati čak tri godine na pravomoćnu odluku suda. Tako su, uz određeno vrijeme koje su proveli u kućnome pritvoru u Zagrebu, šestorica dužnosnika Herceg-Bosne u haaškome pritvoru u Scheveningenu praktično odležali nepunu polovicu, a pojedini gotovo cjelokupni iznos dosuđene kazne zatvora. Šestorka bivših dužnosnika Hrvatske Republike-Herceg Bosne, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, konačnu presudu će ipak morati dočekati u Haagu. Haaški tribunal je odbio zahtjev da se bivše visoke dužnosnike Hrvatske Republike Herceg-Bosne privremeno pusti kako bi drugostupanjsku presudu dočekali na slobodi. Neposredno prije Uskrsa stigla je odluka Haaškoga tribunala da petorica optuženika, Prlić, Stojić, Praljak, Petković i Ćorić ne mogu na slobodu gdje bi dočekali izricanje pravomoćne presude. Unatoč tome što je, primjerice Ćorić, izdržao dvije trećine izrečene kazne u prvostupanjskome postupku, odluka Haaškoga tribunala bila je negativna. Prema ranijim najavama izricanje drugostupanjske presude za hercegbosansku šestorku predviđa se za drugi dio 2017. godine, iako nije isključeno niti da bi to moglo biti i 2018. godine. To praktično znači da će u pritvoru čekati čak tri godine na pravomoćnu odluku suda. Tako su, uz određeno vrijeme koje su proveli u kućnome pritvoru u Zagrebu, šestorica dužnosnika Herceg-Bosne u haaškome pritvoru u Scheveningenu praktično odležali nepunu polovicu, a pojedini gotovo cjelokupni iznos dosuđene kazne zatvora. Haaški je sud u svibnju 2013. šestoricu bivših čelnika Hrvatske Republike Herceg-Bosne osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad Bošnjacima tijekom rata u BiH, osmišljenih u okviru zajedničkoga zločinačkog pothvata, koji je prema navodima presude izveden zajedno s tadašnjim čelništvom Republike Hrvatske, na kojemu su bili predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak te načelnik Glavnoga stožera Hrvatske vojske Janko Bobetko. Za Republiku Hrvatsku teret presude protiv Prlića, Stojića, Praljka, Petkovića, Ćorića i Pušića mogao bi biti financijski razarajući. Potvrda presude u Haagu, da je hrvatska država bila agresor na drugu zemlju, podloga je za goleme financijske tužbe tamošnjih Bošnjaka. U kuloarima se govori kako je spremno na tisuće takvih tužbi koje bi po obujmu mogle biti veće i od duga Ljubljanske banke prema štedišama iz Hrvatske, BiH.