Vijesti Najčitanije

Ivan Miklenić: Istina, ipak, izlazi na vidjelo

Ivan Miklenić: Istina, ipak, izlazi na vidjelo

c0a900a8f1065494ea739555ce96d6a6_L

U Hrvatskoj, zemlji smišljenog i sustavnog kaosa, u nametnoj jednoumnoj javnosti koja ne mari ni za povijesnu ni za sadašnju istinu kao da se javljaju stanovite pukotine pa je počela istina ipak probijati.
Pokazalo se to krajem prvog tjedna u mjesecu listopadu i kroz političke iskorake i kroz, makar još uvijek skromna medijska očitovanja. U povodu Dana neovisnosti na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora predsjednik Josip Leko održao je prigodni govor u kojem je vjerno, objektivno i trijezno sažeo događanja vezana uz ostvarenje neovisnosti Hrvatske. Prikazujući događanje od uspostave višestranačja u Hrvatskoj do raskida veza s bivšom saveznom državom, uz ostalo je istaknuo: »Hrvatski je narod i hrvatski građani prihvatili su obranu vlastite domovine od nametnute velikosrpske agresije i okupacije kao najuzvišeniji i neupitni cilj. Jedinstvo hrvatskih građana tih dramatičnih dana prije 22 godine ne samo da nije bilo poljuljano, naprotiv – Odluka o raskidu državno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ još je više učvrstila njihovo jedinstvo da obrane i oslobode svoju zemlju. U teškim danima, koji su uslijedili – prisjetimo se samo napada na Dubrovnik i žrtve Vukovara – to jedinstvo hrvatskih građana pokazalo se više nego snaga oružja, ono – to jedinstvo je donijelo ostvarenje sna o samostalnoj, suverenoj i demokratskoj hrvatskoj državi.« U tom govoru časno je progovorio o žrtvama i civila i hrvatskih branitelja, a također je pošteno rekao: »Imamo još puno posla na izgradnji gospodarski uspješnog i socijalno pravednog društva.« Budući da na hrvatskoj službenoj političkoj i medijskoj sceni nema već davno tako jasnih i preciznih izričaja o recentnoj hrvatskoj prošlosti, vrijedno je da se nefrizirana istina mogla čuti u Hrvatskom saboru, i to od predsjednika koji politički pripada opciji koja tako inače javno ne govori. Premda su te riječi opće poznata istina, u Hrvatskoj se ni u politici, ni u kulturi, ni u javnom društvenom životu ne polazi od njih kao temelja, premda bi to jedino bilo normalno. Stoga je razumljivo, ali i bolno i tragično, da te riječi predsjednika Sabora javnosti nije prenio nijedan medij. Drugi proboj istine dogodio se u malom zabiokovskom selu Kozici na skupu povodom 70. obljetnice osnivanja partizanske XI. dalmatinske brigade na kojem je Krešimir Sršen, predsjednik Zajednice antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmatinske županije, iskreno rekao: »Pri oslobađanju Vrgorca partizani su pobili 32 nevinih ljudi, zbog toga od njihovih obitelji tražim oprost za taj zločin.« Koliko je poznato, to je prvi put da je netko od partizana na javnom skupu priznao da su partizani ubijali nevine ljude i za taj zločin zatražio oprost i iskazivanje pijeteta žrtvama minutom šutnje. Premda ni taj govornik nije rekao svu istinu o zločinima te partizanske jedinice, priznanje toga konkretnog zločina u Vrgorcu ima svoju veliku važnost jer je prvi proplamsaj samokritičnosti i istine o prošlosti. U sadašnjim političkim i medijskim okolnostima ni to javno priznanje jednoga partizana nije postalo udarna vijest, premda bi baš to bilo normalno, ipak istina je izrečena i sva prikrivanja i falsificiranja više je nikada neće uništiti. Premda je vodeći komentator Jutarnjega lista slučaj zločinačkog ubojstva svećenika Miroslava Bulešića stavio u dnevno-politički kontekst u interesu točno određene političke grupacije, ipak je na vidjelo došao stravičan komunistički zločin i njegovo prikrivanje. Nezamislivo je bilo dosada da bi se sa stranica toga lista moglo pročitati: »Čini se da je Miroslav Bulešić ubijen isključivo zbog ideološke mržnje, karakteristične za tvrđe komunističke sustave, od Sovjetskog Saveza do Sjeverne Koreje, kakva je, nažalost, svojedobno bila vladala i u bivšoj Jugoslaviji. Budući da počinitelji toga zločina s mnogo svjedoka nisu osuđeni, jasno je da je sam ondašnji sustav stao iza zločinaca i zločina.« Komentator također navodi da se sudac koji je sudio optuženima za ubojstvo Bulešića opravdavao što počinitelje nije osudio: »Kazao je, doslovno, kako bi dobio metak u potiljak da se osudio osuditi Bulešićeve ubojice« – piše komentator u Jutarnjem listu od subote 5. listopada. Tako je, premda iz dnevno-političkih interesa Kukuriku koalicije, odnosno osobito SDP-a, istina o mučeništvu Miroslava Bulešića ipak isplivala u dio javnosti kojoj se takve činjenice inače nikada ne pružaju. Mediji su, naime, ukoliko su i škrto izvješćivali o Bulešićevoj beatifikaciji, redom prešućivali da je on bio žrtva komunističke mržnje, a sada o tome ipak otvoreno piše Jutarnji list. Očito je, u Hrvatskoj su se počeli događati proboji istine koja je dosada bila u kontroliranoj javnosti zabranjena. Stoga se nameće pitanje: Ima li to veze sa sve slabijim položajem sadašnje vladajuće garniture? Naime, prema rezultatima istraživanja javnoga mnijenja koje provodi CRO demoskop, kako prenose mediji, Vladinu politiku ne podržava 55,1% građana, a podržava je samo 30,3% ispitanih, što je manje od trećine stanovništva, odnosno Vlada je dobila školsku ocjenu 2,2, što je najniža ocjena kojom su građani ocijenili ikoju od svih dosadašnjih hrvatskih vlada. Ne bi bilo dobro niti za članove vladajuće koalicije niti za Hrvatsku i sve njezine građane ako bi snažnije probijanje istine ovisilo o većem slabljenju Vlade. Istinu se, naime, može falsificirati, nijekati, marginalizirati, ali istina je sama po sebi nepobjediva, a njezino probijanje je ipak nezaustavljivo. I to je izvor nade za bolju Hrvatsku. Ivan Miklenić / Glas Koncila Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

#Ivan Miklenić #Glas Koncila #osvrt

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.