Vijesti Najčitanije

Mladen Pavković: Zar smo se za to borili?

Mladen Pavković: Zar smo se za to borili?
U Zagrebu će se krajem mjeseca (30. lipnja) u povodu ulaska Hrvatske u Europsku uniju održati i spektakularna svečanost, a pozvani su svi najvažniji ljudi, pa čak i predstavnici Srbije i Crne Gore. Predsjednik Srbije se doduše još "nećka", jer mu navodno ne odgovara što će doći i politički vrh Kosova. Ali, hoće li na svečanoj tribini biti mjesta i za one koji su najzaslužniji što Hrvatska ulazi u ovu zajednicu?

Da bi uopće stekli mogućnost ulaska, prvo smo se trebali izboriti za državu. A najzaslužniji za hrvatsku državu, uz hrvatske branitelje, prije svega je dr. Franjo Tuđman, dok o onima koji su dali krv, odnosno svoje živote, da i ne govorimo. Stoga, oni koji će pričati kako je Hrvatska ostvarila još jedan san, kako je "ušla u Europu", neka ne zaborave spomenuti i podsjetiti što smo sve prošli, koliko je nevinih ljudi morali dati svoje živote da bi se i to ostvarilo. U cijeloj toj priči najčudnije je ipak ponašanje predsjednika Srbije. Njega bi, kao i predstavnike Crne Gore, više trebalo brinuti hoće ili ne će netko spomenuti da su ove dvije države izvršile agresiju na Republiku Hrvatsku, nego da se "vade" na Kosovo.

A trebalo bi jasno i glasno reći, poglavito pred njima, da ulazimo u Europsku uniju oaskaćeni, bez najmanje petnaestak tisuća Hrvata, osiromašeni, i to zahvaljujući ratu koji nam je nametnut i u kojem smo se branili. Žalosno je, tužno i jadno da se  do danas nismo uspjeli izboriti za ratnu odštetu, a još manje i oficijelno Srbiju i Crnu Goru proglasiti agresorima. Nu, dobro. Ako će na ovoj svečanosti ulaska u Europsku uniju u "centralnoj loži" sjediti predstavnici Srbije i Crne Gore, postavlja se pitanje: hoće li tamo biti mjesta i za zapovjednike obrane Vukovara, Škabrnje, Pakraca, Lipika, Gospića, Dubrovnika, Osijeka, Voćina i brojnih drugih gradova i mjesta, koja su najviše stradala tijekom hrvatskog Domovinskoga rata? Naime, Hrvatska je jedna od rijetkih država koja je pobjedom u ratu stvorila državu, pa je red da na toj svečanosti budu, ako ništa drugo, a ono ratne zastave gardijskih brigada, ne da "plaše" Europu novim ratom, već da ukažu na ovo zlo koje se više nigdje ne smije ponoviti!

Zanima nas također, koliko je hrvatskih branitelja, odnosno obitelji poginulih, nestalih i umrlih pozvano? Bojimo se da će njih zvati jedino da – plješću! Povijest ne počinje od onih koji su potpisali dokumentaciju za ulazak u ovu zajednicu, već, kako rekosmo, od onih koji su pobijedili treću ili četvrtu vojsku u Europi, a zatim su kao na dlanu prepustili političarima da umjesto njih upravljaju državom, a kako to čine, najbolje se vidi i po tome koliko je stotina tisuća ljudi nezaposleno, ili pak odnosu prema ljudima koji su bili prvi kad je trebalo, a danas su na dnu dna. Čujemo da će na ovu svečanost doći i veliki broj državnika iz Europe. Baš lijepo. Ali, kad naš predsjednik Republike odlazi u posjet nekoj državi oni od njega prvo traže da položi vijenac i zapali svijeću za sve poginule u ratu iz njihove sredine. Ne bi li to sada trebali učiniti i državnici koji će doći na slavlje ulaska Hrvatske u Europsku uniju? Međutim, postavlja se pitanje, gdje će položiti vijenac, odnosno odati počast poginulima?

Obzirom da takvo mjesto u Zagrebu ne postoji, gdje je namjerno uništen Oltar Domovine, samo zato što je tamo odlazio prvi hrvatskih predsjednik i pobjednik Domovinskoga rata dr. Franjo Tuđman, predlažemo da svi državnici koji će stići u Zagreb, povodom ulaska naše države u Europsku uniju, prvo odu u Vukovar, te da u ovom gradu junaka odaju zahvalnost živim i mrtvim hrvatskim braniteljima, tim prije što neprestano ističemo da je Vukovar simbol stradanja u ratu. Da nije bilo žrtava Vukovara, ali naravno ne samo njih, Hrvatska nikada ne bi bila u Europskoj uniji, već bi svi oni koji su branili našu državu odavno bili na "križnim putovima", kao što su to bili i nakon završetka II. svjetskog rata, kad ih je Brozova "pobjednička" vojska progonila i ubijala bez suda i suđenja. U Vukovar bi osobito trebali otići, ako nitko drugi, a ono prije svih, vodeći političari Srbije i Crne Gore, te već jednom javno priznati da su njihove države, odnosno da je Jugoslavija bila agresor na Republiku Hrvatsku, te da se kaju za grijehe koje su počinili. To bi bilo ljudski i dostojanstveno.

Trenutačni hrvatski političari i ovako svako malo (tko ih je ovlastio?)  opraštaju, a kako i ne bi kad većina njih uopće nije sudjelovala u stvaranju hrvatske države, ali zato imaju "velike" zasluge što ulazimo u Europsku uniju. Malo sutra, drugovi i drugarice. Osim toga, čelnici država regije, koje će 1. srpnja ugostiti predsjednik Josipović, ne će biti predstavljeni državnim simbolima, nego samo imenima!? Sve, ali baš sve se čini da se i ovom prigodom "ne uznemiravaju Srbi", već sve treba proći kao da se unazad dvadeset godina na ovim prostorima ništa, ali baš ništa, nije dogodilo.

Čujemo da će to biti prigoda i za održavanje tzv. Igmanske inicijative, što će reći da će se na poticaj nevladinih organizacija u dvorani zagrebačkog Novinarskog doma sastati predstavnici država u regiji i da će, kako je istaknuto, za istim stolom razgovarati o "otvorenim temama". Ni tom prigodom ne će biti istaknuti državni simboli, kao da predsjednici država dolaze osobno, iz nekakvih svojih interesa. Međutim, sve nam je jasno, kad smo saznali da je hrvatski supredsjedatelj Igmantske inicijative nitko drugi nego zagovornik "bratstva i jedinstva", "čuveni" Zoran Pusić!

Dakle, kako god okrenuli, svi će doći na svoje, jedino će hrvatski branitelji pitati:

Zar smo se za to borili?

 

Mladen Pavković

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

#osvrt #Mladen Pavković

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.