Na današnji dan prije 24 godine započela je VRO 'Oluja'

04.08.2019. 11:37:04

  Na današnji dan prije 24 godine počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata 'Oluja'. U završnoj vojnoj-redarstvenoj akciji, nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba, oslobođena su hrvatska područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu. Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH. Na samom početku "Oluje" Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođen je Sveti Rok nedaleko od Knina.

Predsjednik Franjo Tuđman je u prvim satima nakon napada uputio poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast. No, predsjednik RSK Milan Martić potpisao je "Zapovijed o evakuaciji Srba iz RSK br. 2-3113-1/96". Zapovijed je komunicirana vodstvu Civilne zaštite, predstavnicima snaga UNCRO prisutnima u Kninu, te je pročitana na radiju. Odmah nakon početka "Oluje" krenula je evakuacija srpskog stanovništva prema Martićevim zapovijedima.  Najveći uspjeh postignut je pak u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici "Paukova" i "Puma" oslobodili Knin nakon četiri godine okupacije. Knin je bio glavni grad srpske paradržave i simbol pobune protiv hrvatskih vlasti. Padom Knina, pala je i takozvana Republika Srpska Krajina, a uz Knin tog dana oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH. Dan iza oslobođanja Knina, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5. korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković. Operacijom "Oluja" oslobođen je cjelokupni hrvatski teritorij (osim područja Istočne Slavonije koje je mirno reintegirano u sastav hrvatske vlasti), a hrvatske snage omogućile su i Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 8000 Bošnjaka. Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije "Oluje" u bivšim sektorima Sjever i Jug. Operativni dio vojno-redarstvene akcije završio je predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa "Srpske vojske Krajine", a time je i završio rat,  na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. U samoj akciji "Oluja" poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga. Podaci Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra govore i kako je najmanje 1100 ljudi ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći". U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.

Nažalost, novi problemi krenuli su odmah nakon završetka rata. 2001. godine je na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu podignuta optužnica protiv generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, koji su optuženi da su navodno u sklopu organiziranog zločinačkog poduhvata kojemu je na čelu bio tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman (koji nije obuhvaćen optužnicom, jer je već bio umro) poduzeli "Operaciju Oluja" s namjerom da protjeraju etničke Srbe s tog područja. Prvostupanjskom presudom iz 2011. godine bio je prihvaćen jedan dio optužbi koje su se stavljali na teret generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču,  no drugostupanjskom presudom iz 2012. godine je presuđeno da generali nisu sudjelovali u nikakvom zločinačkom poduhvatu i da nisu počinili zločine koje im je tužiteljstvo stavljalo na teret. *ČLANAK JE REALIZIRAN U SKLOPU PROJEKTA ''MINUTA ZA DOMOVINU'' ‘’Minuta za domovinu’’ zamišljena je kao serija novinarskih članaka o herojima i bitnim obljetnicama Domovinskog rata. Cilj projekta je njegovanje uspomene na ljude koji su podnijeli žrtvu za domovinu i na događaje koji su bili presudni u bitci za neovisnu Hrvatsku. Ideja je građane potaknuti da, čitajući o važnim obljetnicama, odvoje minutu svoga vremena za prisjećanje na heroje i na dane ponosa.

Autor: