Nakon poteza Narodne skupštine Republike Srpske koja je ekspresno izglasala 'Deklaraciju o uzrocima, karakteru i posljedicama tragičnog oružanog sukoba u BiH od 1992. do 1995.',samo je pitanje dana kada će se otvoriti istraga u slučaju Mrkonjić Grad. Osim toga, RS je pred skorim izborima, koalicija protiv Dodika već se stvara i dio stranki desnog centra stvara zaoštrenu situaciju i traži neprijatelja u Hrvatima. Jedino tako mogu pridobiti narod i na tome če graditi izbornu strategiju. Nakon poteza Narodne skupštine Republike Srpske koja je u srijedu ekspresno izglasala 'Deklaraciju o uzrocima, karakteru i posljedicama tragičnog oružanog sukoba u BiH od 1992. do 1995.', samo je pitanje dana kada će ondašnje tužiteljstvo otvoriti istragu u slučaju Mrkonjić Grad! Potvrdio je to za dnevno.hr izvor dobro upućen u trenutna politička zbivanja unutar RS-a. Na udaru istražnih radnji naći će se tako pripadnici HV-a koji su u jesen 1995. zauzeli Mrkonjić Grad, odnosno pripadnici HVO-a koji su u tim trenucima bili na pravcima djelovanja. Istraga bi trebala obuhvatiti navodna ubojstva Srba nakon zauzimanja Mrkonjić grada u operaciji Južni potez u jesen 1995. godine. Apsurdno je da Deklaraciju, kojom krivnju pokušavaju prebaciti na sve jednako, donosi narod koji je iza sebe u Bosni i Hercegovini ostavio preko 60 tisuća žrtava. Skupština entiteta čiji su pripadnici odgovorni za najveći europski genocid nakon Drugog svjetskog rata, onaj u Srebrenici, nastoji izmjenjivanjem povijesnih činjenica prikazati sebe i kao žrtvu. Riječ je doznajemo, o procjeni stratega i pravnika Republike Srpske koji smatraju kako je sada najpovoljniji trenutak za ovakvo nešto jer se Deklaracija donosi u trenucima kada je Republika Srpska pred izborima. Novo vodstvo Srbi će birati krajem sljedeće godine i vrlo je izvjesna smjena vlasti, kaže naš sugovornik. Srbi su poznati po tome da u najosjetljivijim trenucima vuku ovakve poteze pokušavajući spasiti vlastitu kožu. Narod je to koji jednostavno mora imati zaoštrenu situaciju i neprijatelja, (ako ga nema izmisle ga), jer će jedan dio političkih stranki desnog centra RS-a, na tome uvijek graditi svoju strategiju i zabavljati narod koji jedino tako može funkcionirati. Cilj rušenje Dodika A do smjene vlasti bi, tvrdi naš sugovornik, lako moglo doći jer se u toj državi već rade velike koalicije protiv predsjednika Milorada Dodika, šefa saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Za njegovo rušenje pobrinut će se navodno i potpredsjednik srbijanske vlade osobno, Aleksandar Vučić. Dodik, koji je već istrošen i koji je dugo na vlasti, najvjerojatnije je tako na kraju svog mandata i izglasavanje ove Deklaracije vjerojatno je potez struktura koje bi ga trebale naslijediti. Ne treba zaboraviti da je upravo Milorad Dodik, prozivan zbog navodnog opstruiranja istražnih radnji vezanih za Mrkonjić Grad. Kroz medije je optuživan da je zabranio da se taj slučaj procesuira zbog političkih 'kalkulacija' s našim ministrom obrane Antom Kotromanovićem, kojeg istražni organi RS-a uporno pokušavaju ugurati na popis osumnjičenika za Mrkonjić Grad. Operacija Južni potez i oslobađanje Mrkonjić Grada, početkom listopada 1995. godine kada su postrojbe 4. gardijske brigade ušle u grad, odigravala se pod zapovijedanjem generala Damira Krstičevića. Prilikom akcije oslobađanja, na samom ulazu u Mrkonjić Grad ubijen je Krstičevićev zamjenik, general Andrija Matijaš Pauk. Ubila ga je raketa koja je pogodila tenk u kojemu je Matijaš bio. Srbi tvrde da je Hrvatska vojska nakon toga izmasakrirala desetke ljudi, srpskih civila. Srbi: Rat u BiH građanski Ovom Deklaracijom Skupština Republike Srpske kaže da je od 1992. do 1995. u BiH bio građanski rat tri entitetska naroda, pa je ulazak HV-a u taj sukob, prema njihovom objašnjenju zapravo čisti čin agresije strane države. Prema načinu na koji vladajuća struktura Republike Srpske tretira ratna djelovanja na teritoriju Bosne i Hercegovine, Washingtonski sporazum na osnovu kojeg smo mi ušli u BiH gubi značaj. Sporazum je potpisan između predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića 1994. godine kojim prestaje rat između Hrvata i Muslimana u BiH i stvara se pravni okvir da HV može sudjelovat u ratnim operacijama u BiH. Krajem 1994. i početkom 1995. hrvatske snage koriste taj sporazum da bi preko Dinare i BiH teritorija dolaze iza leđa Kninu što je u vojno-taktičkom smislu bilo od krucijalnog značaja za akciju Oluja. Pred samu Oluju 22. srpnja 1995. RH i BiH potpisuju Splitski sporazum kojim je vojna suradnja dvije države postala još izražajnija. U konačnici je to dovelo da su od prvog dana Oluje hrvatske snage nastupale koordinirano s armijom BiH iz Bihaća. Na kraju je i za Južni potez kojim je između ostalog, oslobođen Mrkonjić Grad, kao pravni okvir iskorišten Splitski sporazum te je tijekom te akcije s jedne strane napredovala Hrvatska vojska i HVO, a s druge strane Banja Luke BiH. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE