Europski uhidbeni nalog je oblik pravosudne suradnje koji je u hrvatsko zakonodavstvo implementiran Zakonom o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama Europske unije, a koji stupa na snagu ulaskom Republike Hrvatske u EU, izjavila je Hini glasnogovornica Ravnateljstva policije Jelena Bikić. Istaknula je kako su prema tom zakonu za izdavanje spomenutoga naloga, kao i za njegovo zaprimanje i izvršavanje nadležna pravosudna tijela – državna odvjetništva i sudovi. Nadležna pravosudna tijela zemalja članica mogu europske uhidbene naloge razmjenjivati direktno, putem EUROJUST-a ili Europske pravosudne mreže, naglasila je. - U okviru policijskih nadležnosti za napomenuti je da, ukoliko nije poznato gdje se potraživana osoba nalazi, nadležna pravosudna tijela mogu naložiti policiji da raspiše potragu u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS – zajednički informacijski sustav svih policija zemalja članica) - napomenula je Bikić dodavši kako obzirom da Hrvatska još nema pristup SIS-u, mi nemamo uvida u to koliko je potraga temeljem europskih uhidbenih naloga raspisano u SIS-u od strane zemalja članica za hrvatskim državljanima. Podsjetila je i kako je spomenutim zakonom također propisano da u vremenu dok je SIS nedostupan europski se uhidbeni nalozi mogu razmjenjivati i putem kanala Interpola. - U tom smislu iz određenog je broja Interpolovih potraga zemalja članica EU razvidno da su za nekim hrvatskim državljanima raspisani europski uhidbeni nalozi- navela je Bikić napomenuvši i kako za potrage Interpola nisu obavezni podaci o europskom uhidbenom nalogu, jer taj broj nije referentan ni za kakve procjene. Napomenula je da zakon kojim se hrvatskim pravosudnim tijelima omogućuje izdavanje europskih uhidbenih naloga još nije stupio na snagu.

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE