Obrana Ive Sanadera od Vrhovnog je suda zatražila novo suđenje, a u žalbi zagrebačkom Županijskom sudu predložila je blažu zatvorsku kaznu za bivšeg premijera. USKOK je u svojoj žalbi predložio maksimalnu kaznu za Sanadera.
Obrana bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a
Ive Sanadera zatražila je da Vrhovni sud ukine prvu nepravomoćnu presudu nekada najmoćnijem hrvatskom političaru i naredi novo suđenje zbog optužbi za ratno profiterstvo u 'slučaju Hypo' te primanje provizije od mađarskog MOL-a kojemu je zauzvrat navodno prepustio upravljačka prava u hrvatskoj naftnoj kompaniji Ini.
Osim što traži novo suđenje pred izmijenjenim sudskim vijećem, Sanaderova obrana u žalbi, predanoj zagrebačkom Županijskom sudu, predlaže i blažu zatvorsku kaznu od desetogodišnje na koju je bivši premijer osuđen u studenom prošle godine.
>> Zbog prve presude Sanaderu odgođeno suđenje za Planinsku
Obrazlažući tu presudu sudac Ivan Turudić Sanadera je opisao kao ratnog profitera, ali i osobu što je zbog zadovoljenja najnižih potreba izdala nacionalne interese. No, u opsežnom obrazloženju Turudić je naveo da su Sanaderovim nedjelima pridonijeli i njegovi suradnici iz Vlade i Predsjedništva HDZ-a.
Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović, Jadranka Sloković i Goran Suić u žalbi tvrde da bi ta presuda trebala biti pobijena, a suđenje ponovljeno zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ali i odluke o kazni.
Obrana najspornijim drži što je sud odbio niz njihovih svjedoka, a bezrezervno poklonio vjeru 'neistinitim iskazima' ljudi koji su teretili Sanadera. Među njima su najvažniji bivši riječki tajkun Robert Ježić koji je posvjedočio da je Sanader preko njegovih inozemnih računa primio pet milijuna eura, odnosno polovinu dogovorenog mita od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija te Drago Vidaković koji je rekao da je vidio kako je čelnik Hypo banke Wolfgang Kulterer Sanaderu na parkiralištu u Klagenfurtu predao žutu kuvertu.
U opširnom obrazloženju obrana ističe i da ne stoji tvrdnja da je Sanader koristio svoj autoritet kako bi se promijenio međudionički ugovor s MOL-om temeljem kojega je ta tvrtka preuzela upravljačka prava u Ini.
Žaleći se na visinu kazne obrana smatra da je sud bio prestrog i da u dovoljnoj mjeri nije cijenio Sanaderove olakotne okolnosti, među kojima je i sudjelovanje u Domovinskom ratu. Turudić, naime, na Sanadera nije primijenio uobičajenu praksu ublažavanja kazne zbog ratnih zasluga ističući da je ratno stanje iskoristio za vlastito bogaćenje, ali i da je svoje 'uske, osobne interese stavio iznad interesa Hrvatske'.
Na presudu se žalio i USKOK, traži maksimalnih 15 godina zatvora
Žalbu na prvostupanjsku presudu Ivi Sanaderu zagrebačkom je Županijskom sudu podnio i USKOK, koji je javnost o tome obavijestio na svojim web stranicama.
'Žalba je podnijeta zbog odluke suda o kazni za koju USKOK smatra da je izrečena u prekratkom trajanju. Naime, optuženi Ivo Sanader proglašen je krivim za počinjenje kaznenog djela ratnog profiterstva za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci te za kazneno djelo primanja mita za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od sedam godina i šest mjeseci, te mu je izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od deset godina', navodi USKOK u priopćenju.
'Imajući u vidu da je Ivo Sanader kaznena djela počinio koristeći službeni položaj koji je imao obavljajući najviše državne funkcije i to zamjenika ministra vanjskih poslova u vrijeme ratnog stanja u Hrvatskoj, a potom predsjednika Vlade Republike Hrvatske, te da je navedene funkcije umjesto za zaštitu interesa Republike Hrvatske iskoristio za vlastiti interes, USKOK smatra da je optuženom za navedena kaznena djela trebalo izreći kazne u maksimalnom trajanju', napominje USKOK.
'Stoga je u žalbi predloženo da Vrhovni sud Republike Hrvatske preinači prvostupanjsku presudu u odluci o kazni te da optuženog Ivu Sanadera osudi na maksimalnu kaznu od 15 godina zatvora', zaključuje USKOK u svom
priopćenju. (D.M./Hina)
Izvornu vijest možete pogledati
OVDJE
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.