35 godina ponosa i slave: Vinkovci svečano obilježili obljetnicu osnutka 109. brigade ZNG-a

U utorak je u Gradskom kazalištu Joza Ivakić u Vinkovcima održana svečana akademija posvećena 35. obljetnici osnutka 109. brigade Zbora narodne garde (ZNG). Riječ je o jednoj od najvažnijih ratnih postrojbi istočne Hrvatske, čiji su pripadnici podnijeli nemjerljiv teret u obrani suvereniteta.

Svečanost je protekla u znaku snažnih emocija, evociranja ratnih sjećanja te odavanja dužnog pijeteta poginulim i nestalim pripadnicima. Poseban dojam na prisutne ostavio je prikazani dokumentarni film, autentično svjedočanstvo o vremenu kada su obični ljudi, vođeni domoljubljem, činili nadljudska čuda braneći svoje obitelji i domove.

Prva pričuvna brigada u Hrvatskoj

O povijesnom značaju i ratnom putu postrojbe govorio je umirovljeni brigadir Hrvatske vojske Filip Aračić, jedan od ratnih zapovjednika.

“Brigada je ustrojena prije 35 godina kao prva pričuvna brigada u Republici Hrvatskoj. Bila je jedna od rijetkih koja je imala izravnu kopnenu granicu s agresorom i podnijela je ogroman teret obrane. Kroz brigadu je prošlo više od 9600 branitelja, 216 ih je poginulo, deset se još uvijek vodi nestalima, a više od 650 je ranjeno”, iznio je potresne i ponosne brojke brigadir Aračić, naglasivši kako je upravo ova postrojba, oslonjena na Vukovar, “kupila dragocjeno vrijeme” ostatku države za organizaciju obrane i kasnije oslobodilačke operacije.

Karte, vodiči, zastave i sl.

Prisutnima se prigodnim riječima obratio i bojnik Jakov Milanović – Brada, predsjednik udruge ratnih veterana 109. brigade.

Simbol izdržljivosti i zajedništva

Da 109. brigada nadilazi isključivo vojni značaj, potvrdili su i predstavnici lokalne vlasti. Gradonačelnik Vinkovaca Josip Romić istaknuo je neraskidivu vezu postrojbe i grada.

„Ona je dio identiteta Vinkovaca, simbol izdržljivosti i ponosa. Na prostoru gdje se odlučivalo hoće li se agresija zaustaviti ili proširiti, brigada je bila jedan od ključnih oslonaca obrane hrvatskog istoka. Vinkovci nisu pokleknuli i Hrvatska nije odustala od svoje slobode”, poručio je gradonačelnik Romić.

Župan Ivan Bosančić: „Branitelji nisu imali izbora, alternativa je bila izgubiti sebe“

O važnosti očuvanja sjećanja na žrtvu branitelja te o kontinuiranoj brizi za braniteljsku populaciju govorio je i župan Vukovarsko-srijemske županije, Ivan Bosančić, koji s braniteljskim udrugama usko surađuje još od vremena kada je obnašao dužnost gradonačelnika Vinkovaca.

Referirajući se na izlaganja ratnih zapovjednika, župan Bosančić osvrnuo se na samu srž odluke koju su branitelji donosili te 1991. godine.

„Spomenuto je da su branitelji imali izbor – dati život za domovinu, obraniti svoju obitelj, svoj dom i narod, ili otići. Osobno smatram da branitelji zapravo uopće nisu imali izbora. Jer, ono drugo što se nudilo značilo je da izgubiš sebe. Ovdje si mogao izgubiti život, ali odlaskom bi izgubio vlastiti identitet“, snažno je poručio župan Bosančić.

Oni koji omalovažavaju rat nose nepremostiv nedostatak

Župan se osvrnuo i na one koji danas pokušavaju umanjiti vrijednost Domovinskog rata i žrtvu hrvatskih branitelja, naglasivši kako to proizlazi iz njihovih osobnih frustracija.

„Ljudi koji se trude omalovažiti branitelje i Domovinski rat nose u sebi jedan nedostatak koji ničime ne mogu prikriti. Zapovjednik Aračić je s pravom istaknuo: ‘Mi smo stvorili našu domovinu, mi smo stvorili državu.’ Branitelji to mogu izgovoriti punog srca, a ovi drugi ljudi to ne mogu. Oni svojoj djeci i unucima ne mogu reći da su sudjelovali u stvaranju svoje zemlje. Zbog tog nedostatka osjećaju potrebu omalovažavati tuđe djelo. S druge strane, branitelji su nam omogućili da danas živimo u svojoj zemlji, da učimo djecu da je ovo naša država, naša himna i naša zastava. To je nemjerljiva duhovna i povijesna vrijednost“, istaknuo je Bosančić.

Upozorio je kako je iznimno važno da današnji donositelji političkih odluka o tome vode računa i da se te povijesne istine uvijek ističu s dubokim osjećajem ponosa.

Spomenik i Dom hrvatskih branitelja kao trajni simboli zajedništva

Upravo vođen tim osjećajem poštovanja, Bosančić je podsjetio na važne infrastrukturne i memorijalne projekte koji su realizirani u Vinkovcima.

„Kroz svoj posao, prvo kao gradonačelnik, a danas kao župan, ponosan sam što sam sudjelovao u projektima koji su važni za branitelje. Iznimno mi je važno što je u Vinkovcima izgrađen Spomenik hrvatskim braniteljima. Do tada smo imali samo križ na groblju, a u samom centru grada nismo imali adekvatno obilježje. Ponosan sam i na Dom hrvatskih branitelja, mjesto koje smo uredili kako bi branitelji imali svoj prostor za okupljanje i komunikaciju. I danas, kada tamo dođem, osjećam ogroman ponos“, naglasio je župan, dodajući kako je najveća vrijednost tih projekata promicanje zajedništva.

„U ratu nisu svi mislili isto. Nisu svi bili u istim političkim strankama niti su bili iste struke. Ali kada su obukli odoru, svi su postali hrvatski vojnici s jednim jedinim ciljem – obraniti svoje domove, svoj grad i svoju županiju. To je zajedništvo koje moramo njegovati i danas.“

Istina o 109. brigadi mora se prenositi generacijama

Zaključno, župan Bosančić istaknuo je specifičnu težinu i povijesnu ulogu 109. vinkovačke brigade Zbora narodne garde.

„Ta je brigada formirana na dobrovoljnoj bazi, iz srca i čiste želje za obranom. Zovemo je vinkovačkom jer je pokrivala teritorij tadašnje općine Vinkovci, ali ne smijemo zaboraviti ni sve one heroje iz drugih mjesta koji su branili tih nevjerojatnih 70 kilometara linije fronte. Kroz brigadu su prošli mnogi dragi ljudi koje danas susrećemo na ulici, a za neke možda i ne znamo da su istinski heroji Domovinskog rata. To je naša najsvetija povijest. Danas još uvijek imamo privilegiju o tome razgovarati sa svjedocima vremena. Ali, ako mi danas o tome ne budemo govorili i ako sudionici ne budu svjedočili, tko će tu istinu prenositi za 50 godina? Zato je naša dužnost stalno isticati da je 109. brigada bila okosnica i sam početak stvaranja hrvatske države na ovim prostorima“, zaključio je župan Ivan

Povijest

Preko noći su postali ratnici: Sjećanja prvog zapovjednika 109. brigade, pukovnika Ivana Petrinovića

Svoja sjećanja na te povijesne i neizvjesne dane podijelio je pukovnik u miru Ivan Petrinović, prvi ratni zapovjednik 109. brigade Zbora narodne garde (ZNG). Prisjećajući se samih početaka, istaknuo je kako je preuzimanje te odgovorne dužnosti smatrao svojom apsolutnom obvezom.

„Sjetio me se tadašnji ministar obrane, Martin Špegelj. Poslao je dvojicu ljudi da razgovaraju sa mnom i prenesu mi zapovijed da preuzmem dužnost ustrojavanja 109. brigade Zbora narodne garde“, ispričao je Petrinović, dodajući kako je s ponosom prihvatio taj zadatak.

Od civila do branitelja u svega nekoliko dana

Na pitanje je li bilo teško prihvatiti se takve odgovornosti i je li bilo neprospavanih noći, Petrinović iskreno odgovara kako o težini zadatka u početku nije ni stigao razmišljati.

„Tek kada sam ustrojio brigadu, počeo sam se pitati hoćemo li moći odgovoriti na sve zadaće koje se od nas traže. To su sve bili mladi dečki koji su do jučer radili sasvim druge, civilne poslove. Preko noći su jednostavno postali ratnici. Nismo bili vojnici, bili smo okupljeni isključivo sa željom da obranimo svoje. Ti su mladići imali hrabrosti odazvati se na zov domovine. Bilo ih je oko dvije tisuće koji su se tada dobrovoljno uključili u formiranje postrojbe“, naglasio je pukovnik.

Sve se odvijalo nevjerojatnom brzinom, a narod se počeo spontano, ali odlučno organizirati po mjesnim zajednicama, posebice nakon stravičnog pokolja hrvatskih redarstvenika u Borovom Selu početkom svibnja.

Brzinsko ustrojavanje i nova zapovijed za 3. gardijsku brigadu

Petrinović se prisjetio i same dinamike ustrojavanja brigade tijekom svibnja 1991. godine, koja se odvijala u iznimno kratkom roku.

„Ustrojavanje smo započeli oko 15. svibnja s prvom bojnom, 20. svibnja uslijedila je druga, a 25. svibnja treća bojna. Konačno, 28. svibnja ustrojili smo zapovjedništvo s pristožernim postrojbama i samostalnim satnijama. Tog 28. svibnja imali smo službeno formiranu brigadu. Znam da sam izvijestio ministra obrane da smo sve napravili. Međutim, nije prošlo ni pet dana, već 4. lipnja zovu me hitno u Zagreb. Dobio sam novu zapovijed: ‘Moraš otići ustrojiti i 3. gardijsku brigadu!’“, prisjeća se Petrinović raspleta događaja.

Tada je zajednički odlučeno da zapovijedanje 109. brigadom preuzme Josip Matić, dok je Petrinović krenuo ispočetka, preuzevši zahtjevan zadatak formiranja legendarne 3. gardijske brigade (Kune), koja je također ustrojena na tom području.

Jezgra brigade iz redova pričuvne policije

Govoreći o samom sastavu ljudstva na početku, pukovnik je objasnio logistiku i odabir prvih branitelja.

„Već ranije su pri policijskim upravama bile formirane jedinice posebne namjene koje su ušle u sastav profesionalnih brigada. S druge strane, oni koji su u policijskoj upravi bili evidentirani kao pričuvni policajci postali su temelj 109. brigade. Odredili smo da 70 posto njih uđe u sastav naše brigade, dok je 30 posto policija zadržala kao svoju pričuvu. To su bili naši počeci. To su bili hrabri dečki sa čitavog područja bivše općine Vinkovci koji su dragovoljno pristupili brigadi“, zaključio je prvi zapovjednik Ivan Petrinović, odajući počast ljudima koji su stali na branik domovine kada je to bilo najpotrebnije.

Evo stilski, gramatički i činjenično uređene verzije transkripta, oblikovane kao profesionalni novinarski tekst. Tekst je pročišćen od grešaka u govoru i tipfelera nastalih pri transkripciji (poput krivih naziva lokacija, vojnih formacija i imena), te je podijeljen u smislene cjeline s međunaslovima kako bi bio idealan za objavu na portalu.

505 dana prkosa na najtežem ratištu: Sjećanja pukovnika Josipa Matića na herojski put 109. brigade

O nemjerljivom doprinosu i 505 dana dugom ratnom putu 109. brigade govorio je i umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Josip Matić, koji je na mjestu zapovjednika naslijedio pukovnika Ivana Petrinovića. Na samom početku podsjetio je kako su prve pričuvne brigade u Slavoniji, pa tako i 109. vinkovačka, mahom nastajale iz okrilja i organizacije tadašnjih policijskih uprava.

Iako je 109. brigada bila prva pričuvna brigada koja je stala na branik domovine, često se stječe dojam da u medijskom prostoru nije dobila zasluženo mjesto. Da nije bilo njihovog otpora, pitanje je kako bi danas izgledala karta Hrvatske.

„Bez ikakve samohvale, ocjenu borbenog djelovanja naše brigade dali su najviši časnici poput generala Antuna Tusa i Imre Agotića. Oni su jasno istaknuli da smo se nalazili na najtežem dijelu ratišta istočne Slavonije. Svojim smo djelovanjem i bočnim udarima usporavali oklopne snage agresora koje su nastupale pravcem Šid – Vinkovci, da bismo ih konačno zaustavili pred Mirkovcima i u samim Mirkovcima“, istaknuo je pukovnik Matić.

Nemoguća misija: 70 kilometara fronte za jednu brigadu

Matić je posebno naglasio u kakvim je nemogućim taktičkim uvjetima brigada funkcionirala, braneći golemo područje.

„Ovom prigodom želim reći da je brigada imala u najmanju ruku neprimjereno veliku zonu obrane. Linija se protezala od šume Durgutovica iznad Ivankova, pa preko Borinaca i Vinkovaca, prateći desnu obalu Bosuta sve do autoputa – dakle, dugih 70 kilometara. Prema vojnim pravilima, jedna brigada načelno brani tri do pet kilometara na uređenim položajima uz oslonac na prirodne i umjetne objekte. Dakle, na tom je prostoru bilo mjesta za još najmanje četiri ili pet brigada. Zbog toga sam uporno od nadređenog zapovjedništva tražio pojačanja. Povremeno su nam dolazile postrojbe iz drugih dijelova Hrvatske, što nam je pomoglo da zadaću, uz velike gubitke, ipak uspješno izvršimo“, prisjeća se Matić.

Strah od „20 tisuća Zengi“ u spačvanskoj prašumi

Glavni pravac napada agresora išao je rutom Šid – Vinkovci. Njihove oklopno-mehanizirane snage morale su koristiti glavne prometnice jer im je kretanje izvan utvrđenih cesta bilo otežano.

„Naša velika prednost bio je Spačvanski bazen, ta velika hrastova šuma. Tamo su se bojali ući jer nisu znali što ih unutra čeka. Kružila je priča da se u šumi nalazi 20 tisuća krvoločnih ‘Zengi’ (pripadnika ZNG-a) spremnih za napad, i to im je bila nepremostiva psihološka prepreka. Zato su bili osuđeni na proboje cestama“, pojašnjava pukovnik.

Ističe kako brigada nikada nije doživjela klasičan, organizirani oklopni napad s potpunom podrškom topništva i pješaštva. Agresor se radije služio takozvanim nasilnim izviđanjima – pokušajima proboja kako bi ispitali obranu.

„To je bilo naročito vidljivo u Nuštru od 3. do 5. listopada. Tenkisti to dobro znaju. Međutim, herojska obrana Nuštra zadala im je konačni udarac i zaustavila njihovo napredovanje. Ti su branitelji obranili ne samo Nuštar, nego tom prigodom i Vinkovce. Zadnji njihov pokušaj dogodio se na pravcu Nijemci – Komletinci. Uz pomoć 105. bjelovarske brigade uspjeli smo ih i tu zaustaviti. To je bio njihov zadnji pokušaj proboja u Slavoniji.“

Kritična masa hrvatskog bića i krunice oko vrata

Osvrćući se na geopolitičku situaciju 1991. godine, Matić napominje kako je Hrvatska u očima europske i svjetske politike bila „neželjeno dijete“.

„Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala je ‘zeleno svjetlo’ da nas pregazi. Mislili su da ćemo se, čim se pojavi oklop, razbježati i predati. Teško su pogriješili u procjeni. Podcijenili su onu kritičnu masu u hrvatskom biću kada smo svi zajedno zaključili: to je taj trenutak, sada ili nikada! Uspjeli smo zahvaljujući nevjerojatnom zajedništvu – uz pomoć civilnog sektora, naših iseljenika u inozemstvu i Crkve. Svi smo mi tada imali krunice oko vrata i s krunicom smo tu zadaću izvršili“, emotivno se prisjetio zapovjednik.

Ilegalni noćni sastanak i rađanje vrsnih zapovjednika

Formiranje zapovjednog kadra u početku je nosilo svoje izazove. Viši časnici iz bivše Teritorijalne obrane bili su spremni preuzeti zadaće, a prijelomni trenutak dogodio se na tajnom noćnom sastanku.

„Po zapovijedi tadašnjeg zapovjednika, gospodina Petrinovića, okupili smo ih u noćnim satima u velikoj vijećnici Skupštine općine Vinkovci. Bilo je to pomalo ilegalno. Petrinović ih je pitao: ‘Gospodo, situacija je takva kakva jest, rat je pred vratima. Tko nije spreman preuzeti svoju ulogu, neka slobodno izađe.’ Nijedan od njih nije ustao i odustao. Nešto više problema imali smo na nižim razinama zapovijedanja, ali u samom ratu iznjedrili su se i samoškolovali pojedinci od kojih to možda nitko nije očekivao. Izrasli su u vrsne zapovjednike koji su kasnije, nakon preustroja 109. brigade, postali okosnica slavne 5. gardijske brigade (Sokolovi), 11. domobranske pukovnije, dok je dio svoj put nastavio u policiji.“

„Možemo biti iznimno ponosni na mjesto i ulogu naše postrojbe. Meni je bila izuzetna čast, ali i velika odgovornost – kao i svakom zapovjedniku – biti na čelu tako hrabrih ljudi“, zaključio je umirovljeni pukovnik Josip Matić.

Obični ljudi s probuđenim inatom: Sjećanja brigadira Filipa Aračića

O povijesnom značaju i ratnom putu postrojbe govorio je umirovljeni brigadir Hrvatske vojske Filip Aračić, jedan od ratnih zapovjednika.

Odgovarajući na pitanje kakva je vojska zapravo bila 109. brigada te kako su se obični ljudi preko noći iznjedrili u prave ratnike, Aračić je istaknuo osnovni motiv koji ih je vodio.

„To želim uvijek ponoviti i ponovit ću i danas. Ljudi su ustali jer su osjetili da su ugroženi – oni osobno, njihove obitelji, njihovi domovi i naša domovina Hrvatska. Oni su ustali i nisu pitali ni kako će ni što će. Isto se odnosilo i na ljude koji su rukovodili obranom na svim razinama. Sve su to bili obični ljudi u kojima se probudio inat da obrane svoje i stvore državu“, naglasio je brigadir Aračić.

Da nismo uspjeli, bilo bi premalo stabala za vješanje

S današnje vremenske distance, kaže, lako je analizirati i govoriti što se moglo drugačije, no u tim trenucima radilo se isključivo o preživljavanju.

„Bilo je to pitanje golog opstanka. Tada se nije znalo kako će sve završiti. Da nismo uspjeli, bilo bi premalo oraha na koje bi nas vješali i danas bismo vjerojatno pisali ćirilicom. Danas, 35 godina od formiranja brigade i gotovo 30 godina od završetka Domovinskog rata, možemo zaključiti ono najvažnije: stvorili smo državu. Prije nas postojali su ljudi koji su vjerojatno bili sposobniji od nas i u boljoj poziciji. Ali mi – takvi kakvi jesmo, od krvi i mesa, sa svim svojim manama i vrlinama – mi smo stvorili državu koja je danas integrirana u euroatlantske asocijacije i u njima igra zapaženu ulogu“, istaknuo je s ponosom Aračić.

Hrvatska je danas jedna od najsigurnijih država na svijetu

Ipak, osvrnuo se i na one koji pokušavaju umanjiti značaj onoga što su hrvatski branitelji postigli.

„Unatoč svemu, postoje pojedinci koji nisu zadovoljni i koji nastoje omalovažiti djelo branitelja, ratnih zapovjednika i samo postojanje države. Moramo jasno reći da su to ljudi koji su imali nerealne ambicije i nisu oduševljeni današnjim stanjem. Zaključak je jasan: imamo jednu od najsigurnijih država na svijetu. Mi tu sigurnost danas prihvaćamo olako, kao neku Bogom danu stvar, a zapravo je to najveća blagodat za kojom cijeli svijet čezne“, poručio je.

Sazrelo je vrijeme za pravo poštovanje prema braniteljima

Na kraju, brigadir Aračić podsjetio je na trajnu zadaću cijelog društva prema onima koji su podnijeli najveću žrtvu.

„Naša je obveza, kao i obveza Ministarstva hrvatskih branitelja, a posebno nas ratnih zapovjednika, očuvati postignuća iz Domovinskog rata. Moramo voditi računa da se poginuli nikada ne zaborave, ali i brinuti o živima – o ranjenima i svima onima koji danas trpe teške zdravstvene posljedice rata. Mi to činimo na svim razinama i zahvaljujem svima koji u tome pomažu“, zaključio je Aračić.

Kroz razgovor je istaknuto i kako odnos prema braniteljima u društvu nije uvijek bio idealan, no danas se osjeti promjena. Sazrelo je vrijeme, a ključne su pozicije preuzeli ljudi koji priču o Domovinskom ratu usmjeravaju u pravom smjeru, dajući hrvatskim braniteljima zasluženu važnost i poštovanje kakvo i priliči temeljima ove države.

Bogat program obilježavanja

U sklopu svečanosti otvorena je i prigodna filatelistička izložba Hrvatskog filatelističkog društva Vinkovci. Predsjednik društva i ratni zapovjednik brigade Josip Matić naglasio je kako su izložene marke trajni podsjetnik na Domovinski rat i stvaranje države.

Obilježavanje velikog jubileja nastavlja se nizom događanja:

• Na Trgu Vinkovačkih jeseni održat će se glazbeno-scenski program „109 za 109.-u”, ispunjen domoljubnim pjesmama i recitalima.

• Središnji program (četvrtak, 28. svibnja): Nakon svete mise i svečanog mimohoda, bit će otkrivena spomen ploča „Most 109. brigade ZNG Vinkovci”. Dan će završiti taktičko-tehničkim zborom HV-a i zajedničkim druženjem branitelja i građana.

• Uoči Dana državnosti RH i Dana hrvatskih branitelja Grada Vinkovaca, odat će se počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve pale heroje.