Domovinski pokret i HDZ sve udaljeniji: Sukob oko ratnih i poratnih tema dodatno zaoštrio odnose u vladajućoj koaliciji

Odnosi unutar vladajuće koalicije, koju uz HDZ čini i Domovinski pokret, posljednjih mjeseci sve su napetiji, osobito nakon što je premijer Andrej Plenković parlamentarnu većinu dodatno stabilizirao potporom bivše SDP-ovke Boške Ban i Darija Zurovca.

Prema tvrdnjama političkih izvora upućenih u odnose unutar vladajuće većine, Plenković dugoročno navodno razmatra mogućnost izlaska na parlamentarne izbore bez Domovinskog pokreta, nastojeći HDZ ponovno pozicionirati prema političkom centru. U Domovinskom pokretu, tvrde isti izvori, takve signale očito prepoznaju te već sada pokušavaju stvoriti prostor za postupno distanciranje od HDZ-a i premijera.

Ćipe otvorio novu frontu

Da među partnerima postoje ozbiljne tenzije pokazalo se i tijekom rasprava o istraživanju poslijeratnih zločina iz razdoblja nakon Drugog svjetskog rata. Povod za novo zaoštravanje odnosa bio je okrugli stol o masovnim zločinima jugoslavenskog komunizma u Sloveniji, održan u Hrvatskom saboru u organizaciji predsjednika Domovinskog pokreta Ivan Penava.

Dan nakon tog događaja Penavin zamjenik u stranci Stipo Mlinarić javno je kritizirao rad Ministarstva hrvatskih branitelja, ali i ministra Tomo Medved, kojeg se smatra jednim od najbližih suradnika premijera Plenkovića.

Mlinarić je pritom ustvrdio kako su konkretni pomaci u istraživanju masovnih grobnica uslijedili tek nakon ulaska Domovinskog pokreta u vlast.

“Odjednom se preuzimaju kosti iz Slovenije koje godinama tamo stoje iskopane, odjednom se iskapa na lokalitetima na kojima, takoreći, svaka baba u selu zna da postoje masovne grobnice“, rekao je Mlinarić.

Naglasio je kako upravo u tome vidi potvrdu političkog utjecaja Domovinskog pokreta. Također je ustvrdio da se godinama prije toga po tom pitanju nije činilo dovoljno, uspoređujući situaciju s drugim temama vezanima uz Domovinski rat koje su, prema njegovim riječima, bile zanemarivane.

HDZ odgovorio brojkama

Mlinarićeve izjave nisu prošle bez reakcije u HDZ-u, gdje ih dio stranačkih dužnosnika smatra pokušajem političkog profitiranja na izrazito osjetljivoj temi.

Kako bi odbacili optužbe, iz HDZ-a su iznijeli konkretne podatke prema kojima su od 2016. do 2026. godine provedena 633 terenska izvida te istražene 94 lokacije. U istom razdoblju ekshumirani su posmrtni ostaci najmanje 2205 osoba.

No, takvi argumenti očito nisu zadovoljili dio ljudi iz Domovinskog pokreta. Pojedini sugovornici iz DP-a u anonimnim izjavama za Jutarnji list poručili su kako bez njihova političkog pritiska ne bi bilo ozbiljnijih pomaka. Uz to su ustvrdili da je Medved pristao biti “Plenkovićev alat” za političko slabljenje Domovinskog pokreta.

U istim izjavama pojavile su se i tvrdnje kako je Medvedova uloga unutar HDZ-a usmjerena na političko suzbijanje Ivan Anušić, dok izvan stranke, tvrde isti izvori, pokušava oslabiti Domovinski pokret.

Iako su se nagađanja o nesuglasicama između Anušića i Medveda i ranije pojavljivala u javnosti, obojica su takve tvrdnje odbacivali.

Pokušaj konsolidacije biračkog tijela

Unatoč tome, sve izraženiji sukob nosi političke rizike za Domovinski pokret, koji očito pokušava ponovno učvrstiti povjerenje desnog biračkog tijela.

U stranci pritom nastoje pokazati preostalom dijelu svojih simpatizera da u Vladi ne sudjeluju kao pasivni partner, već kao politička opcija koja želi nametati vlastite ideološke teme i prioritete HDZ-u.

Kritike usmjerene prema Medvedu u tom se kontekstu tumače i kao pokušaj homogenizacije stranke, stvaranja unutarnjeg političkog pritiska, ali i skretanja pozornosti s kompromisa koje Domovinski pokret mora prihvaćati u suradnji s HDZ-om na drugim područjima.

Neugodan položaj unutar HDZ-a

Sugovornici iz HDZ-a s kojima smo razgovarali ovakve istupe ocjenjuju nekorektnima, smatrajući da se njima izravno narušava Medvedov autoritet.

Podsjećaju kako je ministar godinama angažiran na pitanjima istraživanja ratnih i poratnih zločina te drže da prozivke iz Domovinskog pokreta stvaraju dodatne napetosti unutar vladajuće većine.

Posebnu nelagodu, tvrde, izazivaju i pokušaji povezivanja Medveda s navodnim unutarstranačkim obračunima oko Anušića. Time se, smatraju u HDZ-u, u nezgodan položaj dovodi i sam Anušić, iako nije izravno sudjelovao u aktualnoj raspravi.

Penavina pozicija pod povećalom

Premijer Plenković zasad se nije javno upuštao u dodatne polemike s Domovinskim pokretom niti se, prema tvrdnjama iz vrha HDZ-a, namjerava ponovno vraćati ideološkim sukobima s koalicijskim partnerima.

Ipak, u HDZ-u su svjesni da su napadi na Medveda ujedno pokušaj slabljenja jednog od politički najstabilnijih ministara u Vladi, a time posredno i pokušaj udara na samu poziciju premijera.

Za sada je Plenković uspio smiriti sukob bez javne eskalacije, no u HDZ-u očekuju da bi napetosti u odnosima s Domovinskim pokretom mogle dodatno rasti te da aktualni istupi vjerojatno nisu posljednji.

U cijeloj priči dodatno se otvara pitanje političke pozicije Ivana Penave, koji nije preuzeo ministarsku funkciju u Vladi, već vodi Povjerenstvo za istraživanje zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata.

Zbog toga dio političkih promatrača procjenjuje kako Mlinarićevi napadi na Medveda imaju i cilj pokazati da Penavina funkcija nije tek simbolična ili protokolarna. Dok Penava kao potpredsjednik Sabora zadržava formalniji pristup, politički pritisak prema HDZ-u očito preuzima Mlinarić, čiji se istup u dijelu političkih krugova tumači kao moguća najava ozbiljnijih potresa unutar aktualne vladajuće koalicije.