Julienne Bušić pokopana na Mirogoju uz državne počasti: Odlazak žene čija je sudbina postala dio hrvatske povijesti

Na zagrebačkom Mirogoju pokopana Julienne Bušić: dostojanstven oproštaj od žene koja je život vezala uz Hrvatsku

Na zagrebačkom Mirogoju danas je, uz državne počasti, pokopana Julienne Eden Bušić, američko-hrvatska književnica, prevoditeljica, politička aktivistica i supruga pokojnog Zvonka Bušića. Od žene čiji je životni put bio duboko obilježen Hrvatskom, oprostili su se članovi obitelji, prijatelji, poštovatelji i brojni ljudi iz javnog života.

Mirogoj u tišini, molitvi i dostojanstvu

Posljednji ispraćaj održan je na zagrebačkom Mirogoju, mjestu na kojem su se danas spojili tišina, molitva, sjećanje i poštovanje. Nije to bio samo oproštaj od jedne književnice i prevoditeljice, nego i od žene čija je osobna sudbina postala dio šire hrvatske političke i emigrantske priče.

Među svijećama, vijencima i tihim pogledima okupljenih osjećala se težina jednog života proživljenog između ljubavi, ideala, žrtve i povijesti. Julienne Bušić ispraćena je uz državne počasti, a mnoštvo ljudi došlo joj je odati posljednje poštovanje.

Od Julienne Bušić oprostili se brojni ljudi iz javnog života

Uz obitelj i prijatelje, na posljednjem ispraćaju okupili su se i brojni ljudi iz političkog, kulturnog i javnog života.

Među okupljenima bili su ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka Petešić, Miro Bulj, Anja Šovagović Despot, Ivić Pašalić, Ljubo Ćesić Rojs, Dario Kordić, Miro Gavran, Stjepan Šterc, Zvonko Milas, Ante Žužul, eurozastupnik Stjepo Bartulica, izvršna direktorica udruge U ime obitelji Željka Markić, poduzetnik Ilija Tokić sa suprugom Veronikom te rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić.

Sveta misa zadušnica služit će se danas u 16 sati u crkvi Sveta Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu.

Amerikanka koja je Hrvatsku prihvatila kao svoju sudbinu

Julienne Eden Bušić, rođena kao Julienne Eden Schultz 1948. godine u Eugeneu u američkoj saveznoj državi Oregon, bila je žena koja je iz Amerike stigla u Europu, a zatim svoj život trajno vezala uz hrvatsko pitanje i hrvatsku sudbinu.

Školovala se u Sjedinjenim Američkim Državama i Austriji, a krajem 1960-ih u Europi je upoznala Zvonka Bušića, hrvatskog političkog emigranta koji će postati njezin suprug i životni suputnik. Njih dvoje vjenčali su se 1972. godine i postali dio hrvatskog emigrantskog kruga koji je u vremenu Hladnog rata snažno zagovarao neovisnost Hrvatske od tadašnje Jugoslavije.

Život obilježen ljubavlju, idealima i teškim povijesnim vremenom

Njihov zajednički život nije bio obična ljubavna priča. Bio je to život obilježen političkim uvjerenjima, emigracijom, zatvorom, razdvojenošću, pisanjem, javnim istupima i trajnom povezanošću s idejom slobodne Hrvatske.

Za jedne je Julienne Bušić bila kontroverzna figura burnog vremena, za druge simbol odanosti, žrtve i nepokolebljive ljubavi prema suprugu i narodu kojemu nije pripadala rođenjem, ali ga je prihvatila srcem.

Njezina životna priča ostala je duboko utkana u hrvatsku emigrantsku povijest, ali i u širu priču o ljudima koji su, daleko od domovine, desetljećima upozoravali na položaj hrvatskog naroda u tadašnjoj Jugoslaviji.

Politički čin zbog kojeg je uhićena u Jugoslaviji

U hrvatskoj javnosti ostala je zapamćena i po događaju iz 1970. godine, kada je s vrha zagrebačkog nebodera na Trgu bana Jelačića bacila letke zbog kojih je bila uhićena i pritvorena u tadašnjoj Jugoslaviji.

Letke joj je, kako je kasnije navodila, dao njezin tadašnji dečko i kasniji suprug Zvonko Bušić. Njihov sadržaj bio je usmjeren protiv komunističkog sustava i službene slike Jugoslavije. Julienne Bušić taj je čin kasnije opisivala kao političku pobunu protiv režima za koji je smatrala da se na Zapadu često prikazivao drugačijim nego što je u stvarnosti bio.

Kritizirala je komunistički režim i šutnju nakon demokratizacije

U svojim sjećanjima i javnim istupima Julienne Bušić često je govorila o političkim zatvorenicima, gušenju slobode govora i sustavu u kojem su se neslaganja kažnjavala optužbama za “neprijateljsku propagandu”.

Kritizirala je i ono što je nazivala “mitom o komunizmu s ljudskim licem”, ali i postavljala pitanja o ulozi bivših struktura nakon demokratskih promjena. Posebno ju je zanimalo koliko su ljudi povezani s bivšim režimom ostali prisutni u medijima, politici i institucijama neovisne Hrvatske.

Odlazak žene čija će priča ostati dio hrvatskog sjećanja

Nakon demokratskih promjena Julienne Bušić nastavila je pisati, prevoditi i svjedočiti. Bila je autorica i esejistica, a njezina djela i javni nastupi nosili su snažan osobni pečat žene koja povijest nije promatrala sa strane, nego ju je proživjela iznutra.

Današnji oproštaj na Mirogoju zato je bio više od protokolarnog ispraćaja. Bio je to susret s jednim životom koji je nosio mnogo boli, ljubavi, vjere, prijepora i dostojanstva.

Julienne Bušić ispraćena je u ozračju molitve i poštovanja. Njezina životna priča ostat će upisana u hrvatsko sjećanje kao priča Amerikanke koja je Hrvatsku odabrala, zavoljela i s njom nosila sve terete vremena u kojem je živjela.

Počivala u miru Božjem.