ŠTO VAM JOŠ TREBA DA SE POMIRITE S BOGOM I HRVATSKIM NARODOM?” Sačić brutalno prozvao ljevicu
General Željko Sačić objavio je žestoku poruku uz fotografije Bleiburga, Trnjanskih kresova i saborskih zastupnica Dalije Orešković i Katarine Peović, optuživši dio hrvatske ljevice za ignoriranje komunističkih zločina i vrijeđanje hrvatskih žrtava.

‘GDJE ĆE VAM DUŠA?’ - General Sačić žestoko udario po Daliji Orešković i Katarini Peović zbog Bleiburga i Trnjanskih kresova
Dok se hrvatski narod i ove godine prisjeća jedne od najvećih tragedija u svojoj povijesti – Bleiburška tragedija – društvene mreže ponovno su postale poprište žestokih političkih i ideoloških sukoba oko tumačenja komunističkih zločina, partizanskog nasljeđa i odnosa prema hrvatskim žrtvama.
Bivši saborski zastupnik i umirovljeni general Željko Sačić objavio je snažnu i emotivnu poruku u kojoj je otvoreno napao saborske zastupnice Dalija Orešković i Katarina Peović, povezujući ih s, kako tvrdi, glorifikacijom komunističkih zločina i ignoriranjem hrvatskih žrtava Bleiburga i Križnog puta.
Uz fotografije s Bleiburga, Trnjanskih kresova i političkih poruka koje posljednjih godina izazivaju brojne polemike, Sačić je objavio tekst prepun ogorčenja i optužbi.
“Ove djevojčice nisu bile koljači”
U objavi koja se munjevito proširila društvenim mrežama Sačić je napisao:
“Pogledajte se… ovi anđeli s pletenicama, ove djevojke, dječaci, časne sestrice… nisu bili niti ubojice niti koljači. Zvjerski su ih pobili vaši politički ideolozi.”
General posebno proziva, kako navodi, “komunističke revolucionare koje danas neki nazivaju antifašistima”, tvrdeći da se u Hrvatskoj i dalje pokušava relativizirati ili opravdati poratne masovne likvidacije Hrvata nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Njegove riječi posebno su odjeknule zbog brutalne usporedbe s manifestacijom Trnjanski kresovi, koju lijeve i antifašističke udruge organiziraju kao obilježavanje oslobođenja Zagreba 1945. godine.
“A vi ih danas opet zvjerski ubijate paljenjem nekakvih ‘kresova’ u čast njihovih krvnika i ubojica”, napisao je Sačić.
“Gdje će vam duša?”
Sačićev status ubrzo je izazvao lavinu reakcija, posebno zbog izuzetno teških riječi upućenih političkim protivnicima.
“Nehrvatska i protuhrvatska, praprimitivna bagro, di će vam duša?!”
U nastavku objave general optužuje dio političke scene da ignorira europske rezolucije o osudi totalitarnih režima, hrvatske deklaracije i zakone koji se odnose na osudu komunističkih zločina.
“Čak niti ne poštujete EU rezolucije, saborske deklaracije, naše zakone, naš Ustav, ljudsku savjest…”
Njegova objava dolazi u trenutku kada se u hrvatskoj javnosti ponovno otvaraju stare rasprave o karakteru partizanskog pokreta, komunističkim zločinima nakon 1945. te odnosu države prema Bleiburgu i Križnom putu.

“Što vam još treba da se pokajete?”
Posebno snažan dio objave odnosi se na moralnu i duhovnu dimenziju suočavanja s prošlošću.
“Što vam još treba? Koji dokazi, koje slike i svjedoci, koji dokumenti da se preokrenete, izađete iz zablude i postanete sućutni, razumni i civilizirani ljudi?”
Sačić pritom koristi izraz “Crveni Kmeri”, aludirajući na totalitarni i revolucionarni karakter komunističkih režima, te poziva na pokajanje i pomirenje.
“Da progledate, da se pokajete, da se ispovjedite i pomirite s Bogom i hrvatskim narodom.”
Bleiburg i dalje dijeli Hrvatsku
I više od osam desetljeća nakon završetka Drugog svjetskog rata, pitanje Bleiburška tragedija ostaje jedna od najdubljih društvenih i političkih podjela u Hrvatskoj.
Dok jedni Bleiburg vide kao simbol masovnog zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima bez suđenja, drugi upozoravaju na pokušaje povijesnog revizionizma i relativizacije ustaškog režima.
No činjenica ostaje da su poratne likvidacije desetaka tisuća ljudi bez suda i presude ostavile duboku ranu u hrvatskom društvu – ranu koja ni danas nije zacijelila.
Sačićeva objava još jednom pokazuje koliko su teme Bleiburga, partizana, komunizma i “antifašizma” i dalje eksplozivne u hrvatskom javnom prostoru te koliko emocija izazivaju među braniteljima i dijelom hrvatske javnosti.

Izvor:PDN
Autor: Dražen Šemovčan Šeki







