U Kotor Varošu obilježene 34 godine stradanja i progona Hrvata: 40 osoba još se vodi kao nestalo
U spomen na žrtve ratnih događaja iz 1992. godine u Kotor Varošu su položeni vijenci i zapaljene svijeće. Tijekom rata s područja općine poginulo je 89 pripadnika HVO-a i 44 civila, a sudbina još 40 osoba nije razjašnjena.

U Kotor Varošu u Bosni i Hercegovini u subotu, 17. listopada, obilježena je 34. obljetnica stradanja i progona Hrvata iz kotorvaroškog kraja. Na komemoraciji su se okupili preživjeli, ratni veterani, predstavnici hrvatskih institucija i zavičajnih udruga kako bi odali počast poginulima, ubijenima i nestalima te se prisjetili tisuća ljudi koji su 1992. bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Obilježavanje su organizirali Župa Kotor Varoš, Udruga veterana Domovinskog rata Kotor Varoš i Udruga kotorvaroških Hrvata. Kako je izvijestio HRT – Glas Hrvatske, predstavnici udruga i izaslanstava položili su cvijeće i zapalili svijeće u znak sjećanja na žrtve.
Sjećanje na poginule, ubijene i nestale
Prema podacima iznesenima tijekom obilježavanja, u ratnim zbivanjima na području općine Kotor Varoš poginulo je 89 branitelja Hrvatskog vijeća obrane i stradala su 44 civila. Još 40 osoba vodi se kao nestalo.
Iza tih brojki ostale su obitelji koje su izgubile svoje najbliže, ali i one koje više od tri desetljeća čekaju odgovor o sudbini svojih članova.
Na potrebu trajnog čuvanja sjećanja upozorio je i generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci Zoran Piličić, koji je i sam bio pripadnik Kotorvaroške bojne.
Govoreći pred okupljenima, Piličić je poručio da prolazak vremena ne smije izbrisati uspomene na stradale niti povezanost prognanih Hrvata s njihovim zavičajem. Posebno je istaknuo odgovornost prenošenja istine o događajima iz 1992. budućim generacijama.
Napadi započeli u lipnju 1992. godine
Ratna stradanja Hrvata kotorvaroškog područja počela su tijekom ljeta 1992., kada su srpske snage pokrenule napade na hrvatska naselja i položaje branitelja.
Prema podacima koje donosi HRT – Glas Hrvatske, sukobi su započeli 11. lipnja 1992. napadom srpskih snaga. Pripadnici Prve bojne HVO-a Kotor Varoš pružali su otpor u teškim okolnostima, ali su zbog snažnih napada hrvatski branitelji i civili postupno morali napustiti svoja područja.
Sedamnaesti listopada 1992. ostao je posebno bolan datum za kotorvaroške Hrvate. Nakon višemjesečnih borbi i stradanja uslijedio je progon nekoliko tisuća preostalih stanovnika hrvatske nacionalnosti.
Na tu je činjenicu podsjetila i Udruga kotorvaroških Hrvata tijekom prošlogodišnje komemoracije, ističući da je listopad 1992. ostavio trajne posljedice na stanovništvo i život toga kraja.
Kotorvaroški branitelji nastavili obranu Jajca
Nakon gubitka položaja na području Kotor Varoša ratni put dijela pripadnika Prve bojne HVO-a nije završio.
Više stotina kotorvaroških branitelja uključilo se u četveromjesečnu obranu Jajca, ponajprije na bojišnicama u Dobretićima i Pougarju.
U borbama na tom području poginulo je nekoliko desetaka pripadnika postrojbe, a njihovo sudjelovanje ostalo je važan dio ratne povijesti kotorvaroških Hrvata.
Komemoraciji nazočili i predstavnici hrvatskih institucija
Među sudionicima ovogodišnjeg obilježavanja bili su predstavnici Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Banjoj Luci, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Ružica Ševarika, članica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH.
Program je, prema ranije objavljenoj najavi organizatora, obuhvaćao polaganje vijenaca te misu zadušnicu u župnoj crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije.
Obljetnica je ponovno okupila ljude koje je rat raselio, ali koji i danas održavaju povezanost s Kotor Varošem.
Trideset četiri godine nakon progona, uz sjećanje na poginule i ubijene, jedno od najtežih neriješenih pitanja ostaje sudbina nestalih. Njihove obitelji i dalje čekaju odgovore koji bi omogućili dostojanstven posljednji oproštaj.
Izvor:PHB











