NATO je od 1993. godine intervenirao u ratu u BiH, spasivši tisuće ljudi, te je 1994. godine spriječio jedan genocid. Međutim, mir je ponovno ugrožen, piše njemački list Tageszeitung.

Ove godine obilježava se 25 godina od političkog pada Slobodana Miloševića i NATO-ovog bombardiranja Srbije, piše Alexander Rhotert u članku objavljenom u Tageszeitungu iz Berlina.

"Milošević je od 1989. godine pokušavao staviti veliki dio Jugoslavije pod kontrolu Beograda kako bi ujedinio sve teritorije naseljene Srbima. U tu svrhu, s JNA i paravojnim trupama vodio je četiri rata: kratko u Sloveniji, od 1991. u Hrvatskoj, od 1992. u BiH i od 1998. na Kosovu", navodi Rhotert, prenosi DW.

Pozivajući se na riječi premijera Kosova Albina Kurtija "Sačuvajte NATO. Spasio je moju domovinu", Rhotert naglašava da je NATO od 1993. godine intervenirao u ratu u Bosni, spasivši tisuće života, te je 1994. godine spriječio jedan genocid.

Rhotert objašnjava kako su intervencije NATO-a u BiH i na Kosovu bile fundamentalno različite: dok je UN tražio intervenciju u BiH samo kao "posljednje sredstvo", na Kosovu je NATO bio "u potpunosti uključen u operacije i mogao je slobodno djelovati".

Rhotert: SAD i NATO spriječili genocid u Goraždu

Njemački stručnjak ističe kako je u ožujku 1993. NATO započeo zabranu leta iznad BiH, a u veljači 1994. došlo je do prve borbene akcije kada su avioni F-16 oborili četiri srpska borbena aviona.

"Provođenje zabrane leta nije dovoljno priznato, iako je srpska avijacija mogla nanijeti mnogo veća razaranja iz zraka nego artiljerija sa zemlje. To je spasilo nebrojene živote civila i vladinih trupa", piše Rhotert.

Osim toga, Rhotert se osvrće na opsadu Goražda u travnju 1994. kada su trupe generala Ratka Mladića bile na putu da osvoje ovu zaštićenu zonu UN-a, u kojoj je bilo preko 60.000 ljudi. "Zračni udari i ogroman političko-diplomatski pritisak SAD-a i NATO-a spriječili su genocid, koji su srpske trupe nažalost izvršile 15 mjeseci kasnije u Srebrenici."

"Veći angažman NATO-a u BiH mogao je spasiti brojne živote"

Rhotert tvrdi da je "obimniji angažman NATO-a mogao spasiti nebrojene živote" i citira američkog generala McPeaka, koji je 1. svibnja 1993. izjavio: "Dajte nam vremena i preletjet ćemo svaki artiljerijski položaj i uništiti ga."

"Da je UN poslušao McPeaka, rat u Bosni bi bio završen u ljeto 1993., a genocid bi bio spriječen", uvjeren je Rhotert.

Kao najveće protivnike zračnih napada Rhotert imenuje tadašnjeg glavnog tajnika UN-a Yasushija Akashija i francuskog generala Bernarda Janviera, koji su odobrili napade na srpske položaje oko Srebrenice tek kada su Mladićeve trupe već zauzele grad. "Napadi s dva aviona F-16 bili su nedovoljni dok su deseci NATO-ovih borbenih aviona čekali na naređenje u zraku", citira Rhotert nizozemskog vođu operacije, Joukea Eikelbooma.

"NATO može biti ponosan na svoje intervencije u BiH i na Kosovu"

Rhotert zaključuje da je genocid u Srebrenici promijenio sve, potaknuvši SAD da vrši pritisak na UN da odobri zračne napade. "Kada su krajem kolovoza 1995. srpske jedinice ispalile tri granate na tržnicu Markale u Sarajevu, ubivši 38 i ranivši preko 150 ljudi, NATO je intervenirao. Nakon dva tjedna zračnih napada, Mladićeve trupe prekinule su opsadu Sarajeva", piše Rhotert. "NATO može biti ponosan što je okončao prva dva rata u Europi poslije 1945. godine, spasio nebrojene živote u Bosni i spriječio drugi genocid na Kosovu."

Ruske prijetnje Bosni

Rhotert se osvrće na sadašnju situaciju, navodeći kako je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izgradio značajne paravojne snage opremljene za rat, koje paradiraju na neustavnom maršu povodom Dana RS-a uz nazočnost ruskih diplomata, osuđenih ratnih zločinaca i predstavnika Beograda.

"Iako je visoki predstavnik za BiH, Christian Schmidt, najavio da neće dozvoliti ilegalnu paradu, nije poduzeo ništa da je spriječi. Malo nedostaje do nezavisnosti RS-a i njenog pripajanja Srbiji, čime bi Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić završili projekt Velike Srbije, započet 1991. godine", piše Rhotert.

"Ruski veleposlanik dva je puta prijetio Bosni 'ukrajinskim scenarijem'. S obzirom na Schmidtovu neaktivnost, jedina opcija za spas Daytonskog sporazuma i Bosne je značajno pojačanje misije Eufora. EU mora djelovati preventivno – dok još ima vremena."

Alexander Rhotert je politolog i diplomat koji se od 1991. godine bavi situacijom u bivšoj Jugoslaviji. Radio je za UN, NATO, OESS, OHR i EU, uglavnom na provedbi mira u BiH i na Zapadnom Balkanu. Kao potpukovnik bio je i savjetnik Bundeswehra za misije u inozemstvu.