Europi prijeti velika kriza: Zalihe plina su na najnižoj razini u posljednjih 15 godina, računi bi mogli dodatno porasti

Prema novim analizama, Europi bi tijekom zime moglo nedostajati do 14 milijardi kubičnih metara plina, što odgovara približno sedam posto ukupne potražnje Europske unije, piše Politico.

Riječ je o količini dovoljnoj za potrebe između 10 i 12 milijuna europskih kućanstava. Upozorenja su iznijeli američki Institut za energetsku ekonomiju i financijsku analizu (IEEFA) te Europska mreža operatora prijenosnih sustava za plin (ENTSOG), koja okuplja europske operatore plinskih mreža.

Situaciju dodatno pogoršavaju rat u Iranu i poremećaji na globalnom energetskom tržištu. Cijene plina približile su se najvišim razinama u gotovo četiri godine, dok Europa ima ograničene mogućnosti nadoknade eventualnog manjka ako zima bude hladna.

Zalihe plina na najnižoj razini za ovo doba godine

Europska skladišta plina trenutačno su popunjena tek nešto više od 70 posto, što je najniža razina za ovo doba godine otkako su 2011. počela mjerenja. Jedan od razloga jest to što je trgovcima tijekom ljeta, zbog visokih cijena, bilo isplativije prodavati plin nego ga skladištiti za zimske mjesece.

Prirodni plin ključan je za grijanje zgrada, rad industrije i proizvodnju električne energije. Njegov manjak ne bi nužno značio da će Europa ostati bez plina, ali bi znatno smanjio sigurnosnu zalihu na koju se države oslanjaju tijekom razdoblja povećane potrošnje.

Prema procjeni IEEFA-e, u nepovoljnom scenariju Europi bi moglo nedostajati oko sedam milijardi kubičnih metara plina u skladištima. Države bi tada morale nabavljati dodatne količine na nestabilnom svjetskom tržištu, i to po visokim cijenama. Ako novih isporuka ne bi bilo dovoljno, moglo bi doći i do ograničavanja potrošnje.

„Niže zalihe ostavljaju Europu s manjim zaštitnim jastukom u slučaju poremećaja na globalnom tržištu i čine je ranjivijom na nagle skokove cijena”, upozorila je Ana Jaller-Makarewicz, vodeća europska energetska analitičarka IEEFA-e.

Ako države tijekom zime budu morale znatno isprazniti skladišta, sljedeće će godine trebati kupiti veće količine plina kako bi ih ponovno napunile. To bi moglo produljiti razdoblje visokih cijena i nedovoljnih zaliha.

U najgorem scenariju zalihe bi mogle pasti na samo 11 posto

Slična upozorenja donosi i izvješće ENTSOG-a o sigurnosti opskrbe tijekom zime 2026./2027., predstavljeno europskim energetskim dužnosnicima.

Prema toj analizi, ako uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) bude ograničen ili se ostvari u količinama predviđenima za nepovoljne zimske uvjete, popunjenost europskih skladišta mogla bi pasti na samo 11 posto kapaciteta. Takva bi razina ostavila vrlo malo prostora za zaštitu od novih poremećaja u opskrbi.

Želi li Europa završiti zimu s najmanje 30 posto popunjenosti skladišta i tako smanjiti ranjivost na nova hladna razdoblja, morala bi smanjiti potrošnju ili osigurati dodatne količine plina koje odgovaraju približno sedam posto potražnje.

Dodatni pritisak predstavlja i najavljena zabrana dugoročnih ugovora o isporuci ruskog ukapljenog prirodnog plina, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju. Prema izvješću IEEFA-e, time bi europski uvoz mogao biti smanjen za dodatnih sedam milijardi kubičnih metara.

Ruski plin ranije je Europi pomagao podmiriti nagle skokove potražnje tijekom zime. Nakon smanjenja oslanjanja na ruske isporuke, Europska unija sve više ovisi o plinu iz skladišta i nabavi na globalnom tržištu.

Dodatni uvoz iz SAD-a mogao bi stajati tri milijarde eura više

Jedna od mogućnosti za nadoknadu manjka jest povećanje uvoza ukapljenog prirodnog plina, koji Europa sve više nabavlja iz Sjedinjenih Američkih Država. No takvo bi rješenje, u trenutačnim tržišnim uvjetima, bilo skupo.

Prema procjeni IEEFA-e, nabava dodatnih količina potrebnih za nadoknadu manjka mogla bi europske potrošače stajati oko tri milijarde eura više. To je približno 12 posto više nego što bi iste količine stajale prošle godine, i to povrh već visokih cijena energenata.

Problem je i u tome što američka proizvodnja LNG-a radi blizu punog kapaciteta, pa bi dodatna europska potražnja još više opteretila tržište.

Ipak, dio analitičara smatra da je rast cijena vjerojatniji od fizičke nestašice plina. Laurent Ruseckas, viši analitičar plinskog tržišta u S&P Global Energyju, upozorava da se zalihe mogu smanjivati samo do određene granice. Njihovo brzo pražnjenje na početku zime podiglo bi cijene i potaknulo preusmjeravanje dodatnih isporuka iz Azije prema Europi.

„Europa nema mnogo potražnje koju bi još mogla uništiti”, rekao je Ruseckas, podsjećajući da je rat u Ukrajini već doveo do gubitka oko 20 posto industrijske potražnje za plinom u EU-u.

„A ona se nije vratila”, dodao je.

Takav bi razvoj događaja mogao ublažiti opasnost od fizičke nestašice, ali ne bi nužno spriječio novi udar na kućanstva i industriju zbog skuplje energije.

Hoće li se Europa suočiti s ozbiljnim manjkom plina, ovisit će ponajprije o temperaturama tijekom zime, dostupnosti ukapljenog prirodnog plina i kretanju cijena na svjetskom tržištu. Jedno je, međutim, jasno: čak i ako plina bude dovoljno, njegova bi cijena mogla postati ozbiljan problem za europska kućanstva i gospodarstvo.