Hrvatska poslala dokument članicama EU: Ovo je 8 otvorenih pitanja bez kojih Crna Gora ne može u Uniju

Hrvatska traži od Crne Gore rješavanje osam otvorenih pitanja, većinom naslijeđa rata 1990-tih, prije ulaska te zemlje u Europsku uniju, doznaje Hina u srijedu iz hrvatskih diplomatskih izvora. Zahtjevi, koje je službeni Zagreb uputio članicama Unije, odnose se na pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, te na poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku. Hrvatska istodobno nastavlja podupirati europski put Crne Gore jer je njezino pristupanje Uniji i u hrvatskom interesu, ističu izvori.

Većina zahtjeva odnosi se na posljedice rata 1990-ih godina. Hrvatska traži rješenje pitanja odštete hrvatskim državljanima zatočenima u logoru Morinj u Crnoj Gori, gdje je između listopada 1991. i kolovoza 1992. bilo zatočeno više od 300 hrvatskih državljana, pretežno s dubrovačkog područja. Traži se i očuvanje spomen-ploče postavljene na mjestu bivšeg logora. Ploču su u listopadu 2022. zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri, no nakon toga su se pojavili zahtjevi za njezinim uklanjanjem, a oko nje je postavljen metalni okvir koji bi je mogao prekriti. 

Treći zahtjev odnosi se na preimenovanje gradskog bazena u Kotoru koji nosi ime vaterpolista Zorana Gopčevića, za kojeg hrvatska strana navodi da je bio stražar u Morinju 1991. i 1992. Hrvatska smatra neprihvatljivim da sportski objekt nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem i mučenjem hrvatskih zatočenika.  Zagreb traži i punu suradnju crnogorskih vlasti u utvrđivanju sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uključujući razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih komisija te pristup arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u njihovu pronalasku i utvrđivanju njihove sudbine.

Hrvatska također zahtjeva procesuiranje odgovornih za ratne zločine, uključujući odgovornost na temelju zapovjedne odgovornosti. U dokumentu navodi da do danas nije donesena nijedna osuđujuća presuda na temelju zapovjedne odgovornosti. U slučaju Morinja četiri pripadnika JNA pravomoćno su osuđena za ratne zločine i dobila ukupno 12 godina zatvora, ali te presude nisu obuhvatile zločine nad civilima zatočenima u logoru. Među zahtjevima je i rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji u Crnoj Gori. Hrvatska navodi da su među neriješenim slučajevima 51 obitelj iz Tivta i druge obitelji iz Boke kotorske, čiji zahtjevi, prema hrvatskom dokumentu, nisu riješeni unatoč pravomoćnim sudskim presudama ili dugotrajnim pravnim postupcima.

Preostala dva zahtjeva odnose se na poglavlje 31. Hrvatska traži povratak školskog broda Jadran, koji je pod crnogorskom kontrolom od 1991. godine. Zagreb smatra da brod pripada Hrvatskoj na temelju Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine. Prije raspada Jugoslavije plovilo je bilo smješteno u Splitu, a u Crnoj Gori je bilo na remontu kada je 1991. izbio rat, navodi se u hrvatskom dokumentu. Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dviju država. Nakon rješavanja pitanja kopnene granice, Hrvatska je spremna redovito sazivati sastanke nadležnih povjerenstava radi razgraničenja na moru, bez određivanja rokova za taj postupak. Zagreb posebno traži da Podgorica potvrdi poštovanje bivše međurepubličke kopnene granice između dviju država. Prema hrvatskim stručnjacima, odstupanja na terenu ne prelaze 220 metara i mogla bi se riješiti u postupku razgraničenja.

Hrvatska u dokumentu navodi da je dosljedno podupirala euroatlantske integracije Crne Gore, uključujući njezin ulazak u NATO te da joj je osigurala hrvatski prijevod pravne stečevine EU vrijedan osam milijuna eura. Zagreb istodobno upozorava da su, prema njegovoj ocjeni, pojedini jednostrani potezi crnogorskih vlasti ponovno potaknuli povijesne napetosti i nepotrebno opteretili bilateralne odnose. Hrvatska je Crnoj Gori u prosincu 2023. predala neslužbeni dokument s popisom otvorenih pitanja, koji je podijelila i s državama članicama EU te Europskom komisijom. Bilateralne konzultacije održane su u siječnju i svibnju 2025., nakon čega je uslijedio intenzivan diplomatski angažman, uključujući desetak sastanaka ministara vanjskih poslova dviju zemalja tijekom 2026., sve na hrvatsku inicijativu, no nijedno od preostalih pitanja još nije riješeno.