Umro ratni zločinac Ratko Mladić: Iza njega ostali genocid, masovni zločini i doživotna presuda

Ratko Mladić, ratni zapovjednik Vojske Republike Srpske pravomoćno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tijekom rata u Bosni i Hercegovini, preminuo je u četvrtak, 27. kolovoza 2026., u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda u Haagu. Imao je 84 godine.

Vijest o smrti potvrdio je dužnosnik Ujedinjenih naroda, objavio je Reuters. Mladić je posljednjih godina imao ozbiljne zdravstvene probleme i više je puta bio hospitaliziran.

Doživotna kazna postala pravomoćna 2021. godine

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju prvostupanjskom je presudom 22. studenoga 2017. Mladića proglasio krivim po deset od 11 točaka optužnice i osudio ga na doživotni zatvor.

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove 8. lipnja 2021. potvrdilo je osuđujuću presudu i doživotnu kaznu. To je datum kada je njegova osuda postala pravomoćna.

Mladić je osuđen za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje stanovništva, kao i za teroriziranje stanovnika Sarajeva, protupravne napade na civile te uzimanje pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce.

Sud je njegovu odgovornost utvrdio u okviru četiri udružena zločinačka pothvata. Prvi se odnosio na trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s područja Bosne i Hercegovine na koja su vlasti bosanskih Srba polagale pravo. Ostali su se odnosili na teroriziranje Sarajeva, zločine u Srebrenici te uzimanje osoblja UN-a za taoce kako bi se spriječili novi zračni udari NATO-a.

Genocid u Srebrenici i teror nad Sarajevom

Najpoznatiji dio presude odnosi se na Srebrenicu. Nakon što su snage Vojske Republike Srpske u srpnju 1995. zauzele enklavu koja je bila proglašena zaštićenom zonom UN-a, ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene, djeca i stariji prisilno protjerani.

Sud je utvrdio Mladićevu odgovornost za genocid i zaključio da je cilj bio uništenje bošnjačkog stanovništva Srebrenice kao dijela zaštićene skupine.

Osuđen je i za kampanju snajperskih i topničkih napada na Sarajevo od 1992. do 1995. godine. Međunarodni sud utvrdio je da je cilj te kampanje bio širenje terora među civilnim stanovništvom grada. Civili su ubijani i ranjavani tijekom svakodnevnih aktivnosti, a napadi su izvođeni i na područjima bez vojnih ciljeva.

Mladić je odgovarao i za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a i vojnih promatrača UN-a za taoce 1995. godine. Zarobljeni pripadnici međunarodnih snaga držani su na vojnim lokacijama kako bi se NATO odvratio od novih udara na položaje Vojske Republike Srpske.

Za optužbu za genocid počinjen 1992. u šest općina u Bosni i Hercegovini nije proglašen krivim. Bila je to jedina od 11 točaka optužnice po kojoj je oslobođen.

Uhićen 16 godina nakon prve haaške optužnice

Prva optužnica protiv Mladića pred Haškim sudom podignuta je 24. srpnja 1995. godine. Godinama je bio u bijegu, sve do 26. svibnja 2011., kada je uhićen u Srbiji. Pet dana poslije prebačen je u Haag.

Suđenje je počelo 2012. godine. U trenutku prvostupanjske presude Mladić je bio bivši zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, na čijem se čelu nalazio od 12. svibnja 1992. najmanje do 8. studenoga 1996. godine.

Njegov ratni put počeo je i u Hrvatskoj

Mladićeva vojna uloga prije rata u Bosni i Hercegovini bila je izravno povezana s agresijom na Hrvatsku. Godine 1991. bio je visoki časnik 9. kninskog korpusa JNA i sudjelovao u vojnim operacijama na području Dalmacije. Međunarodni sud u Haagu, međutim, nije mu sudio za zločine počinjene u Hrvatskoj. Hrvatska Vlada izrazila je zbog toga žaljenje nakon pravomoćne presude 2021. godine.

Hrvatsko pravosuđe postupalo je protiv njega zasebno. Okružni sud u Šibeniku 8. srpnja 1992. u odsutnosti ga je osudio na 20 godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Presuda se među ostalim odnosila na napad na Kijevo 26. kolovoza 1991., kao i napade na područja Sinja, Vrlike i Šibenika. DORH navodi da je tijekom napada na Kijevo ispaljeno oko 1600 granata različitih kalibara, uključujući kasetne bombe, nakon čega je selo gotovo potpuno uništeno.

Protiv Mladića u Hrvatskoj su vođeni i drugi postupci i istrage povezani s napadima na hrvatska naselja i civilno stanovništvo, no za njih mu Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nije sudio.

Mladić je do smrti ostao u pritvorskoj jedinici UN-a. Njegovi zahtjevi za puštanje iz humanitarnih razloga zbog narušenog zdravstvenog stanja nisu prihvaćeni.