Na današnji dan 13. studenoga 1991., dok je međunarodna zajednica mirno gledala razaranje Vukovara i Hrvatske dajući tako „neformalnu podršku“ zločincima, skupina od 49 dobitnika Nobelove nagrade potpisala je zahtjev za zaustavljanje rata u Hrvatskoj.

Kasnije je tu peticiju potpisalo još nekoliko desetina nobelovaca tako da je ukupan broj potpisnika narastao na preko stotinu svjetskih najuglednijih osoba javnog života.

Krajem kolovoza 1991. započela je bitka za Vukovar, koja se unatoč velikom nerazmjeru u ljudstvu i tehnici neplanirano za Srbiju, JNA i njima sklone međunarodne krugove prvenstveno okupljene oko Velike Britanije, oduljila na tri dugačka ratna mjeseca. Zahvaljujući obrani grada na Dunavu tijekom opsade, oslabljen je ratni potencijal JNA, a čitava Hrvatska dobila je nekoliko mjeseci za podizanje i opremanje svojih oružanih snaga na drugim bojištima.

Strahovita ratna razaranja i brojne žrtve među civilima potaknule su mnoge pojedince, ali i institucije u svijetu da se aktiviraju u pokušaju zaustavljanja agresije u Hrvatskoj. Među njima su bili i brojni nobelovci.

Dok su međunarodni političari mirno is lažnom humanošću promatrali hrvatsku tragediju razmišljajući što činiti, pokušati spasiti Jugoslaviju ili dati svakoj republici i narodu pravo na samoopredjeljenje, oni od kojih se možda nije očekivalo da se miješaju, progovorili su jasno i glasno.

Nekoliko dana prije konačnog pada Vukovara, promatrajući kako svjetski lideri ne čine ništa da zaustave najveći zločin koji je od II. svjetskog rata zadesio Europu, 49 nobelovaca iz cijelog svijeta 13. studenoga 1991. potpisao je peticiju kojom se pozivaju relevantni međunarodni čimbenici da zaustave rat i nasilje.

„ Nasilje i uništavanje koje se zbiva u Hrvatskoj dosegnulo je stupanj kakav u Europi nije viđen još od Drugog svjetskog rata. Ovim pozivom za mir tražimo od svih vlada, humanitarnih organizacija svih žena i muškaraca da učine sve moguće kako bi se što prije zaustavilo ubijanje u Hrvatskoj“ , stoji, između ostalog, u potresnoj peticiji nobelovaca.

Krik i apel nobelovca bio je revolt intelektualaca diljem svijeta na bezumlje i ravnodušnost međunarodne zajednice na kraju koji je bio u tijeku i koji se mogao zaustaviti.

Idejni začetnik peticije bila je hrvatska znanstvenica Greta Pifat s Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba.  Ona je iskoristila svoje poznavanje tadašnje intelektualno-znanstvene scene u Europi te je pokrenula peticiju koju su, između ostalih, potpisali nobelovci: Willy Brandt, bivši njemački kancelar, anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, nobelovac i protivnik aparthejda u Južnoj Africi, tibetanski vjerski poglavar Dalaj- lama, Vladimir Prelog, hrvatski kemičar, Linus Pauling, dvostruki nobelovac i kemičar, te mnogi drugi…

Vukovar je uskoro pao uz strašne zločine srpske vojske nad nevinim ljudima, au sljedećim mjesecima apel za mir potpisao je više od stotinu nobelovaca