Američke snage zaplijenile su naftni tanker uz obalu Venezuele, objavio je predsjednik Donald Trump, što predstavlja novu eskalaciju kampanje pritiska Washingtona na vladu Nicolása Madura.

“Upravo smo zaplijenili tanker uz obalu Venezuele, veliki tanker, vrlo velik, zapravo najveći ikada zaplijenjen,” rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Glavna državna odvjetnica Pam Bondi, objavivši snimku akcije američkih specijalaca, opisala je plovilo kao “tanker sirove nafte koji se koristio za prijevoz sankcionirane nafte iz Venezuele i Irana”.

Caracas je potez Washingtona promptno osudio, nazvavši ga činom međunarodnog piratstva. Ranije je predsjednik Nicolás Maduro poručio da Venezuela nikada neće postati naftna kolonija.

Trumpova administracija optužuje Venezuelu da šalje narkotike u SAD te je posljednjih mjeseci pojačala napore kako bi izolirala Madura. Venezuela, koja raspolaže nekima od najvećih dokazanih svjetskih rezervi nafte, uzvraća tvrdnjama da Washington želi “ukrasti njezine resurse”.

Američka državna odvjetnica Pam Bondi, koja vodi Ministarstvo pravosuđa SAD-a, navela je da su u operaciji surađivali FBI, Ministarstvo obrane, Ministarstvo domovinske sigurnosti i Obalna straža SAD-a.

“Tanker je godinama pod američkim sankcijama zbog uključenosti u nezakonitu mrežu transporta nafte koja podupire strane terorističke organizacije,” napisala je Bondi na X-u.

Snimka koju je Bondi podijelila prikazuje vojni helikopter kako lebdi iznad velikog broda te vojnike koji se užetom spuštaju na palubu. Na snimci se vide uniformirane osobe naoružane dugim cijevima kako se kreću brodom.

Visoki vojni dužnosnik rekao je za CBS da su helikopteri korišteni u operaciji poletjeli s USS Gerald Forda, najvećeg nosača zrakoplova na svijetu, koji je prošlog mjeseca poslan na Karibe. U akciji su sudjelovala dva helikoptera, 10 pripadnika Obalne straže, 10 marinaca te specijalne snage.

Ministar obrane Pete Hegseth bio je upoznat s operacijom, a administracija Donalda Trumpa razmatra još sličnih poteza, rekao je izvor za CBS.

Na pitanje novinara što će SAD učiniti s naftom na zaplijenjenom tankeru, Trump je odgovorio: “Zadržat ćemo je, pretpostavljam… Pretpostavljam da ćemo zadržati naftu.”

Tvrtka za procjenu pomorskih rizika Vanguard Tech identificirala je plovilo kao Skipper te navela da vjeruje kako je brod dulje vrijeme “lažirao” svoju poziciju, odnosno odašiljao lažnu lokaciju.

Američko Ministarstvo financija sankcioniralo je Skipper 2022. godine zbog navodne uključenosti u krijumčarenje nafte koje je generiralo prihode za Hezbolah i Snage Quds Iranske revolucionarne garde.

Tanker je plovio pod zastavom Gvajane. Međutim, u priopćenju Gvajanske uprave za pomorstvo objavljenom u srijedu navečer navodi se da je Skipper “lažno izvjesio zastavu Gvajane jer nije registriran tamo”.

Venezuelska vlada zapljenu je osudila kao “težak međunarodni zločin”. Ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello nazvao je SAD “ubojicama, lopovima, piratima” te ustvrdio da su Sjedinjene Države na sličan način započele ratove diljem svijeta.

Today, the Federal Bureau of Investigation, Homeland Security Investigations, and the United States Coast Guard, with support from the Department of War, executed a seizure warrant for a crude oil tanker used to transport sanctioned oil from Venezuela and Iran. For multiple… pic.twitter.com/dNr0oAGl5x

— Attorney General Pamela Bondi (@AGPamBondi) December 10, 2025

Posljednjih dana SAD je dodatno pojačao svoju vojnu prisutnost u Karipskom moru. Tisuće američkih vojnika i nosač zrakoplova USS Gerald Ford pozicionirani su unutar dometa napada na Venezuelu, što je potaknulo nagađanja o mogućoj vojnoj akciji.

Od rujna SAD je izveo najmanje 22 napada na brodove u regiji za koje Trumpova administracija tvrdi da krijumčare drogu. U tim je napadima poginulo najmanje 80 ljudi.

Odgovarajući na pitanja novinara, Trump se osvrnuo i na predsjednika Kolumbije Gustava Petra.

“Nisam razmišljao o predsjedniku Kolumbije. Nisam razmišljao o njemu. Imat će mnogo problema ako se ne urazumi. Ako se ne urazumi, bit će sljedeći. Ne volimo ljude koji ubijaju druge. Kolumbija je veliki proizvođač droge”, izjavio je Trump.

Sjedinjene Države i Kolumbija, dugogodišnji saveznici u “ratu protiv droge”, ušli su u razdoblje napetih odnosa gotovo odmah nakon što je Trump preuzeo dužnost za svoj drugi mandat.

Prvi ozbiljniji sukob izbio je u siječnju, kada je Petro, bivši gerilac i prvi ljevičarski predsjednik Kolumbije, uskratio dozvolu za slijetanje američkim avionima koji su prevozili deportirane kolumbijske državljane, inzistirajući na dostojanstvenom postupanju prema njima.

Iako je kasnije povukao tu odluku, odnosi su dodatno pogoršani u rujnu, kada se Petro, nakon sudjelovanja na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, pridružio propalestinskom prosvjedu u New Yorku.

Ujedno je bio žestok kritičar američkih zračnih napada na navodne brodove s drogom. Kao odgovor, američki State Department poništio je vizu kolumbijskom predsjedniku.

Trump je od tada optužio Petra, bez pružanja dokaza, da je “ilegalni trgovac drogom” i da potiče masovnu proizvodnju narkotika, pretvarajući je u “glavni posao Kolumbije”.