Analitičari upozoravaju: U sjeni sukoba Izraela i Hamasa vreba “upaljeno” bure baruta na Balkanu

Dok bjesni sukob između Izraela i Hamasa te Rusije i Ukrajine, politički analitičari kažu da je fokus zapadnih sila skrenut s drugog “upaljenog” geopolitičkog pitanja - onog koje predstavlja “ozbiljno sigurnosno pitanje” i za Balkan i za Europu šire.

Regija Zapadnog Balkana se ocjenjuje kao “arena geostrateškog rivalstva, s Moskvom, Bruxellesom i Washingtonom među onima koji se bore za utjecaj”, a rješenje leži, smatraju, u zajedničkom djelovanju Sjedinjenih Država, Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva što sad nije slučaj.

Leon Hartwell, viši suradnik u Centru za analizu europske politike (CEPA), rekao je da eskalacija napetosti između Srbije i Kosova zahtijeva “pojačani oprez”, iako je nedavni plamen uvelike “prošao ispod radara zapadnih medija”.

“Nemilosrdni zahtjevi za našom zajedničkom pažnjom, posebno rat između Rusije i Ukrajine, a sada ponovno oživljavanje napetosti na izraelsko-palestinskom teatru, zauzeli su veći dio naše diplomatske i vojne širine”, rekao je Hartwell za CNBC.

Upozorava da, iako tinja, nesloga između Srbije i Kosova je posljedično ostala u sjeni ovih neposrednijih i “globalno rezonantnijih izazova”.

Tenzije na Kosovu

Hartwell ističe jedan veliki izazov za kreatore politike: pridavanje gotovo stalne pažnje tekućim sukobima, dok se i dalje prate drugi strateški značajni rizici. Kada izbije novi sukob na globalnoj sceni, dodaje, “to inherentno opterećuje sposobnost nacije da efikasno upravlja već postojećim sukobima”.

U biti, diplomatska i vojna širina ide toliko daleko, a države su prisiljene donositi proračunate odluke o tome kamo usmjeriti svoje napore.

CNBC u tekstu pojašnjava geopolitičku poziciju regije Zapadnog Balkana koja se sastoji od šest zemalja, a za koje su europski dužnosnici više puta rekli da pripadaju europskoj obitelji.

Ističe se i podatak da je regija od otprilike 18 milijuna stanovnika “poznata kao arena geostrateškog rivalstva, s Moskvom, Bruxellesnom i Washingtonom, koji se bore za utjecaj”.

“Dok su napetosti između Srbije i Kosova posljednjih godina stalno rasle, čini se da je smrtonosna pucnjava krajem rujna između teško naoružane grupe etničkih Srba i kosovskih specijalnih policijskih snaga u sjevernom kosovskom selu Banjska označila još jedan ključni trenutak. Taj je potez izazvao uzbunu među američkim i europskim zvaničnicima koji su izrazili duboku zabrinutost zbog nasilja i gomilanja tamošnjih vojnih snaga “bez presedana”, kako je to opisala Bijela kuća“, podsjeća CNBC.

“Što se dogodi na Balkanu, ne ostaje na Balkanu”

Hartwell smatra da je “činjenica da je balkanska regija bure baruta, gdje čak i manji incidenti mogu brzo prerasti u šire sukobe”. Podsjeća i na izreku “da ono što se dogodi na Balkanu, ne ostaje na Balkanu”.

“SAD, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo nemaju diplomatsku i vojnu širinu da odgovore na nekoliko sukoba strateških interesa. Morat će se napraviti izbor u smislu gdje možemo angažirati svoje resurse, a to će u konačnici imati negativne posljedice za neke regije”, dodaje stručnjak.

Hartwellovi komentari koji opisuju situaciju u regiji kao bure baruta oslikavaju upozorenje viših suradnika za politiku u Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR) prošlog mjeseca.

“Rješavanje spora između Kosova i Srbije više nije samo političko pitanje, već ozbiljno sigurnosno pitanje za regiju i Europu“, rekli su Engjellushe Morina i Majda Ruge iz ECFR-a u upozorenju, i dodali:

“Za SAD i EU izbor više nije samo između neuspjeha i uspjeha dijaloga, već između stabilnosti i daljnje eskalacije nasilja. Ovo zadnje je najvjerojatnije osim ako konačno ne priznaju ulogu Beograda u destabilizaciji Kosova i usvoje snažan pristup da se tome suprotstave“.

Dokaz sposobnosti

NATO ima mirovnu misiju na Kosovu od 1999. nakon krvavog sukoba između etničkih Albanaca, koji su se protivili etničkim Srbima, i vlade Jugoslavije 1998. Vojni savez reagirao je na nedavni incident raspoređivanjem dodatnih mirovnih snaga u regiji, dok je Srbija pojačala svoje vojnu prisutnost duž svoje granice s Kosovom.

Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije 2008., što je Srbija odbacila, a napetosti od tada tinjaju, čemu nije pomogao izbor nacionalističkih lidera u obje zemlje.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ranije je u intervjuu za Financial Times rekao da srpske snage nemaju namjeru ratovati s Kosovom, istaknuvši da bi to bilo kontraproduktivno za ambicije zemlje da uđe u EU.

Hartwell zaključuje, rješenje je u zajedničkom djelovanju zapadnih sila. “Stvarnost je da Balkan, iako relativno skroman po veličini, zahtijeva strateško opredjeljenje. Kada SAD, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo surađuju, pokazali su svoju sposobnost da zaista naprave veliku razliku na Balkanu,” rekao je Hartwell iz CEPA-e.

“Međutim, kada zanemarimo ovu odgovornost ili loše upravljamo njome kao što je trenutno slučaj, nenamjerno stvaramo prostor za druge igrače da popune vakuum“, dodaje.