BIDENA I DEMOKRATE ČEKA TEŠKA LEKCIJA NARODA! Sudbonosni dan u SAD-u, obje strane će u pitanje dovoditi legalnost izbora

Da se američkim demokratima i predsjedniku Joe Bidenu u drugoj polovici njegovog mandata ne piše dobro zbog izbora za Kongres koji se održavaju u utorak, 8. studenog,, pisali smo često proteklih dana i tjedana pozivajući se na tamošnje ankete i istraživanja javnog mišljenja. Jedna od njih, ona jučerašnja, koju su proveli Reuters/Ipsos, kaže kako je javna potpora Joeu Bidenu pala na 39 posto i ukazuje kako bi poraz demokrata mogao biti i dvostruk – odnosno da, osim očekivanog gubitka Zastupničkog doma, oni izgube i Senat za koji se posljednjih dana vodila velika bitka i u kojem, kako se sada čini, republikanski kandidati stoje bolje i prema pojedinim predviđanjima mogli bi osvojiti i 54 mandata.

Ali ipak, zadnju će reći sami građani na današnjim izborima, od kojih je priličan broj već ranije glasovao dopisno, putom pošte, i zbog čega kod dijela birača naklonjenih republikancima opet raste bojazan da će se upravo na taj način – glasovanjem poštom, pokušati izvršiti prevare tipa manipulacija glasovanjem umrlih osoba i svim onim što je bilo predmet oštre borbe i sporova tijekom i poslije izbora za američkog predsjednika u studenom 2019. godine kada je Joe Biden detronizirao Donalda Trumpa.

Ove današnje izbore karakterizira i činjenica da će veliki dio republikanskih kandidata koji otvoreno govore kako je 2019. godine izvršena velika izborna prevara na štetu Trumpa, sada biti izabrano u Kongres i što će, nedvojbeno, dodatno pojačati tenzije između dviju ključnih američkih političkih stranaka koje su ionako velike.

Neće priznati izbore?

Indikativno je da se i s republikanske i s demokratske strane posljednjih dana sve učestalije čuju glasovi kako se neće priznati rezultati izbora ukoliko pobjedi suprotna strana što su krajnje opasne izjave, koje udaraju na sam temelj političkog ustroja te zemlje. Tenzije pojačavaju i Bidenove izjave o ugroženosti američke demokracije zbog navodnog destruktivnog djelovanja dijela republikanaca odanih Trumpu koje se od strane Bidena naziva „fašistima“, a sam pokret tzv, trumpista proziva se kao „fašistički“. Republikanci pak uzvraćaju kako Biden zlouporabljuje pojam demokracija za stranačke interese i da plaši narod.

Zanimljivo je i da se jučer ponovo aktivizirala teza od strane demokrata o ruskom miješanju u američke izbore, o čemu je pisao The New York Times.

Međutim, sve to, čini se, ne daje očekivano poboljšanje predviđanja rezultata izbora po demokrate. Ne pomaže previše niti angažiranje bivšeg predsjednika Baracka Obame kojeg su demokrati „izvadili iz ormara“ da spasi stvar i popravi što se popraviti može zbog nespretnih javnih istupa samog Joe Bidena, prepunih gafova – što zbog godina, što zbog zdravlja, i zbog čega brojni demokratski kandidati nisu presretni kada im on dolazi dati javnu potporu. Obama je u neposrednom kontaktu s građanima ipak puno relaksiraniji i snalažljiviji. Ali kakve vajde?

Građani, naime, jednostavno nisu zadovoljni vladavinom Bidenove administracije u prvoj polovici mandata, oni žive lošije nego prije, za mnoge Amerikance ova, već dvocifrena inflacija, nije rekordna od 1980. godine, kako to govore statistički podaci, već rekordna općenito, jer se oko 55% njih rodilo poslije te godine i s ovako visokom inflacijom i njezinim posljedicama nikada se nije susrelo. Za njih je nepojmljivo da plaćaju za američke prilike skup benzin i dizel, da plaćaju visoke režijske račune zbog skoka cijena energenata, da im kamate na hipotekarnim kreditima rastu i da im – općenito, ubrzano pada životni standard.

Pismo za mir

U tom smislu sve su češće kritike i američke vanjske politike, pa je tako naglo pala i potpora građana velikoj financijskoj pomoći Ukrajini od strane Bidenove administracije, koja je na početku ruske invazije iznosila preko 50 posto da bi sada, prema pojedinim nedavnim istraživanjima – pala na svega 6 posto. I to kod simpatizera obiju suprotstavljenih stranaka. Kada tome pridodamo i pojavu raskola po tom pitanju i unutar same Demokratske stranke stvar je još ozbiljnija. Njihovo lijevo krilo – takozvani progresisti, je kroz svojih 30-ak zastupnika u Kongresu nedavno uputilo otvoreno pismo za prestanak rata u Ukrajini i okretanju diplomatskom rješenju tog sukoba što je rezultiralo pravom uzbunom u Demokratskoj stranci i dovelo do distanciranja od istog pisma i samih njegovih autora već idućeg dana nakon objave. Iako su autori pisma ponovo dali potporu svim potezima Bidenove administracije po pitanju pomoći Kijevu – šteta je već bila učinjena. Pismo je odjeknulo u javnosti, ukazavši na probleme u stranci i to upravo u kritičnoj fazi predizborne kampanje – tj. na njezinom vrhuncu.

Ali vratimo se spomenutoj Reuters/Ipsenovoj dvodnevnoj online anketi, provedenoj diljem Sjedinjenih Država, u kojoj su sudjelovale 1004 punoljetne osobe, uključujući 424 demokrata i 390 republikanaca. Rubovi pogreške ankete su plus/minus 4 posto.

Anketa je pokazala kako je odobravanje Bidenovog obavljanja predsjedničke dužnosti palo za jedan bod, približivši se najnižoj točki njegova mandata.

Njegova nepopularnost utječe i na rašireno mišljenje da će republikanci u utorak osvojiti kontrolu nad Zastupničkim domom Kongresa, a možda i nad Senatom SAD-a.

Centar za politiku Sveučilišta u Virginiji u ponedjeljak je prognozirao da bi republikanci lako mogli osvojiti većinu u Zastupničkom domu te da bi dobili tanku većinu u Senatu.

Preuzevši dužnost u siječnju 2021. usred pandemije Covida-19, Biden se suočio s ekonomskim ožiljcima globalne zdravstvene krize, uključujući skokovito rastuću inflaciju. Ove godine je odobravanje njegova predsjedničkog mandata palo na čak 36 posto u svibnju i lipnju.

U anketi Reutersa/Ipsosa oko trećine ispitanika označili su gospodarstvo najvećim problemom zemlje, dok je tek 10 posto njih navelo kriminal. Otprilike jedan od 15 naveo je kako je najveći problem ukidanje nacionalnog prava na pobačaj, nakon odluke Vrhovnog suda iz lipnja kojom je ukinuto pravo na pobačaj u cijeloj zemlji.

Veliki udarac za Bidena

Gubitak i „samo“ Zastupničkog doma Kongresa bio bi veliki udarac za Bidena i demokrate jer bi se blokirale sve njihove zakonodavne inicijative. Oni će neke od njih, a koje upravo izazivaju najveće kritike poput zakona o dodjeljivanju pomoći Ukrajini veće od 50 milijardi dolara, vjerojatno usvojiti do kraja mandata postojećeg saziva. Naime, Kongres će u ovom mandatu raditi do Božića kada zastupnici odlaze na blagdanski dopust, a s radom bi već novi saziv trebao početi 6. siječnja.

Ukoliko se ostvare sva navedena predizborna predviđanja, Sjedinjene Države očekuje mučna kohabitacija, svojevrsno dvovlašće između predsjednika demokrata i – možda čak i oba doma Kongresa u rukama republikanaca. Ali ako čak to postane i samo Zastupnički dom Bidena, to već prognoziraju mnogi – čekaju teški dani u pokušaju ostvarivanja planiranih politika, a posve sigurno mu se „smiješe“ i procesi opoziva (impeachmenta) kako su to zastupnici demokrati činili u odnosu na Bidenovog prethodinka Donalda Trumpa.

Onog istog koji bi možda već i danas (ako republikanci ostvare pobjede), kako je objavio CNN, mogao objaviti i svoju službenu kandidaturu za američkog predsjednika na izborima 2024. godine.

Što će na sve ovo, prije svega na mogući scenarij Trumpovog velikog povratka na scenu reći mudraci u Bruxellesu, koji su sve što su imali po pitanju suvereniteta EU podredili SAD-u i njegovim interesima u zanosu Bidenovog dolaska na vlast i skidanju neugodne Trumpove „omče“ sa svog vrata? Strah od toga sve je veći u ključnim europskim prijestolnicama, o čemu više nekom drugom prigodom.