Bijela kuća mogla bi ukinuti ‘crvenu liniju‘ za Ukrajince: Iste sekunde 15 ruskih zračnih baza bit će meta. I ne samo to...
Prostor koji bi mogli ciljati nalazi se uz samu ukrajinsku granicu, veličine otprilike 1750 četvornih kilometara
Američki predsjednik Joe Biden nalazi se u teškoj situaciji uoči izbora. Mora odlučiti hoće li dopustiti Ukrajini da koristi američko oružje za napade na ciljeve unutar Rusije ili će nastaviti primjenjivati zabranu. Pritisak na Bidena da ukine embargo na oružje dolazi sa svih strana, uključujući pojedine demokratske i republikanske zastupnike, europske čelnike, šefa NATO-a i naravno, samog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Jasno je zašto pritisak raste upravo sada.
Ukrajina se, naime, nalazi u jednoj od najtežih situacija od početka ratovanja. Za razliku od prvih mjeseci 2022., kad su ukrajinske snage pobjeđivale zahvaljujući lošoj organizaciji i iscrpljenosti ruskih trupa, sada se taktika ruskog vojnog vrha uvelike promijenila.
Sposobnost ruske vojske da uči i prilagođava se na bojnom polju doveli su do toga da je Moskva preokrenula nepovoljnu situaciju na bojištu u svoju korist. Ukrajinske snage su nadjačane brojčano ljudstvom i oružjem. Na svakog ukrajinskog vojnika na terenu pojavi se 10 ruskih. Na svaki ispaljeni ukrajinski metak Rusija ispali barem pet.
Koncentracija snaga
Ruska vojska također prilagođava jačinu i mjesto napada tako da u najvećoj mjeri iskoristi ukrajinske slabosti u protuzračnoj obrani. No možda najznačajniji faktor koji je Rusija upotrijebila kako bi stekla prednost u ratu jest restrikcija korištenja zapadnog oružja na ruskom teritoriju. Taj dogovor, uspostavljen odmah na početku sukoba, doveo je do toga da Rusija uspješno štiti svoje kopnene snage od ukrajinskih napada prije nego što ih pošalje preko granice u Ukrajinu.
To se najbolje može objasniti na primjeru Harkivske oblasti. Moskva je 10. svibnja pokrenula ofenzivu na tu ukrajinsku pokrajinu tako što je grupirala trupe na granici bez straha da će biti napadnuti. Otprilike 50.000 ruskih vojnika koncentriralo se u oblastima Belgorod, Kursk i Brjansk, a velika većina njih još čekaju vrlo blizu ukrajinske granice prije nego što ih se angažira u borbi. Ukrajinci moraju čekati da Rusi prijeđu međunarodnu granicu da bi mogli koristiti zapadno oružje protiv njih.
Oni koji traže ukidanje embarga na oružje vjeruju da će ciljanje skupina ruskih vojnika, tenkova i zaliha izdaleka, odnosno prije nego što prijeđu granicu, omogućiti Ukrajini da barem nakratko zaustavi rusko napredovanje na istoku. Zapadno oružje koje bi moglo doseći ciljeve unutar ruskog teritorija je višecijevni raketni lansirni sustav HIMARS i ATACMS, taktički balistički raketni sustav, s dometom od 300 kilometara.
Utočište niskog rizika
Prostor koji bi mogli ciljati nalazi se uz samu ukrajinsku granicu. Riječ je o tzv. ruskom utočištu niskog rizika, kako ga je nazvao Institut za proučavanje rata, veličine otprilike 1750 četvornih kilometara. Na tom području nalaze se stotine vojnih objekata, skladišta goriva, spremišta oružja, zapovjedna mjesta, objekti za popravke i pružanje logističke podrške, radarske postaje, vojarne, najmanje 15 zračnih baza i druga ključna vojna infrastruktura. Ako Ukrajinci izvedu napad na te vojne ciljeve i eliminiraju dovoljno raketnog topničkog streljiva, mogli bi potencijalno poremetiti ruske ofenzivne operacije.
Službeno, Washington kaže da ne dopušta Ukrajini da koristi oružje koje je isporučio SAD za napad na mete unutar međunarodno priznatih granica Rusije. Međutim, pritisak na Bidenovu administraciju sve je jači i moguće je da će Bijela kuća naposljetku promijeniti stav, kao što je učinila već nebrojeno puta kad je u pitanje slanje oružja Ukrajini.
Opravdanje je uvijek bilo da je SAD htio izbjeći poticanje eskalirajućeg odgovora Vladimira Putina, posebice korištenje taktičkog nuklearnog oružja. Nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao da razmišlja o raspoređivanju NATO snaga u Ukrajini, Putin je naredio održavanje nuklearnih vježbi u Bjelorusiji. Ipak, od ruskih nuklearnih prijetnji na kraju nije bilo ništa. Moguće je da zapadni čelnici sada vjeruju da korištenje oružja unutar Rusije neće biti crvena linija za Putina.
Utočište niskog rizika
Macron je otvoreno rekao da bi Ukrajina trebala imati pravo gađati mete unutar Rusije s kojih se izvode napadi na ukrajinski teritorij, a britanski ministar vanjskih poslova David Cameron rekao je da Ukrajina može slobodno koristiti krstareće rakete Storm Shadow za udare na vojne ciljeve u Rusiji. S druge strane, Njemačka, Španjolska i Italija su među članicama NATO-a koje se protive dopuštanju upotrebe zapadnog oružja na vojnim ciljevima u Rusiji jer se boje eskalacije sukoba.
