BOLNA PORUKA IZ MAĐARSKE Vlada odgovorila na najnoviji potez MOL-a; Energetski mag: ‘Ohrabrili su se, a naša država ne štiti hrvatske interese‘
Vlada je odgovorila na potez MOL-a, kažu da će Hrvatsku zastupati DORH
Energetski stručnjak Davorin Štern u osvrtu na objavu MOL-a da će kroz međunarodnu arbitražu tražiti odštetu zbog odluke Vlade iz 2022. da INA prodaje sav proizvedeni plin u Hrvatskoj HEP-u po netržišnoj cijeni, polazi od toga da je Vlada imala sva prava donijeti za MOL spornu odluku.
- U situaciji kada je Hrvatska prestala uvoziti plin iz Rusije zbog rata u Ukrajini neophodno je bilo, zbog sigurnosti opskrbe plinom, donijeti odluku da sav proizvedeni plin ostane u Hrvatskoj. To je uloga države, za to država postoji, da donosi teške odluke u izvanrednim okolnostima. O fiksnoj cijeni koja je određena kao otkupna odlukom Vlade dade se raspravljati i nesporno je da je tu INA oštećena. Ali, nije li HEP isto tako oštećen fiksiranjem cijene električne energije? Nije li Republici Hrvatskoj nanesena šteta zatvaranjem sisačke Rafinerije i odugovlačenjem obnove riječke rafinerije zbog čega se nafta s naših naftnih polja prevozila na preradu u Mađarsku? Imali smo izvanredne okolnosti zbog općih poremećaja u energetici i tu se svašta događalo - komentira Štern. Ističući kako nije pravnik pa ne može ulaziti u meritum arbitraže i osnove odštetnog zahtjeva u slučaju obveznog otkupa plina iz INA-e po fiksnoj cijeni, naš sugovornik skreće pozornost da je MOL uspio u prethodnim arbitražama s našom državom pa se očito, zaključuje Štern, ohrabrio.
- Mislim da MOL koristi neodlučnost naše države u zaštiti hrvatskih interesa u INA-i. Očito je da imaju i dobre odvjetnike – zaključuje naš sugovornik. Arbitraže koje spominje Štern odnose se na spor koji je MOL 2013. pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu zatraživši odštetu od 1,1 milijardi dolara zbog, kako je tvrdila mađarska strana, nezakonitog kaznenog progona predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija u Hrvatskoj, kršenja famoznih plinskih ugovora Vlade i MOL-a i drugih povreda prava ulagača. Prema presudi ICSID-a Hrvatska je dužna platiti MOL-u 184 milijuna dolara.
Nakon uspjeha u arbitraži u Washingtonu, MOL je u srazu s državom dobio pravnu bitku pred Arbitražnim sudom za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Beču. Hrvatska je na UNCITRAL-u pokušala staviti van snage međudioničarski ugovor o INA-i sklopljen između države i MOL-a zbog pravomoćne osuđujuće presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu i Hernadiju za korupciju, no nije uspjela u tome.
Istodobno s nametanjem spomenute obveze INA-i, Vlada je donijela odluku da će i HEP prodavati INA-inin plin domaćim plinarama po cijenama koje će odrediti država, tako da se, s obzirom na arbitražu i objavu MOL-a da je INA oštećena Vladinom uredbom, postavlja pitanje tko je zaradio Vladinom uredbom jer HEP nije sigurno? No, to je samo jedno od pitanja koje je otvoreno najavom nove MOL-ove arbitraže.
Vlada odgovorila na MOL-ovu arbitraže: Radili smo u skladu s međunarodnopravnim obvezama države
Vlada može potvrditi da je izviještena o novom arbitražnom postupku koji je MOL pokrenuo protiv Republike Hrvatske zbog mjera koje se donesene u rujnu 2022. godine radi otklanjanja poremećaja na domaćem tržištu energenata, u ovom slučaju tržištu plina, priopćeno je iz Banskih dvora.
- Kao što je i zakonska obveza, u ovom arbitražnom postupku Hrvatsku će zastupati DORH, koji će u suradnji sa svim drugim državnim tijelima poduzeti sve mjere radi zaštite interesa Republike Hrvatske - navode iz Vlade. Pritom podsjećaju da su u vrijeme najveće energetske krize poduzimali mjere za sigurnost opskrbe plinom građana, prije svega kućanstava i drugih zaštićenih kupaca, u skladu, ističu u Vladi, sa zakonskim odredbama, odlukom Kriznog tima o proglašenju ranog upozorenja vezano uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske, a temeljem Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom.
- Podsjećamo da je u tom razdoblju zbog izvanrednog rasta cijena plina na tržištu za više od 122.000 krajnjih kupaca iz kategorije kućanstvo i preko 9.000 kupaca iz kategorije izvan kućanstva, među kojima je veliki broj zaštićenih kupaca poput škola, dječjih vrtića i bolnica prijetila situacija da ostanu bez ugovora o opskrbi plinom - upozoravaju u Banskim dvorima. Vlada je, ističe se u priopćenju, donosila mjere privremenog karaktera, kako bi osigurala opskrbu, uključujući i kroz korištenje plina iz domaće proizvodnje.
- U ovom postupku Republika Hrvatska će pokazati da su sve mjere koje su nadležna državna tijela poduzela utemeljene na propisima i u skladu s međunarodnopravnim obvezama države - najavljuju iz Banskih dvora.
