BOŽINOVIĆEV NAJVEĆI PORAZ! Zbog migranata će nam nadzirati policiju. Hrvatska je prva država u EU koja je pristala na to. Što će reći Orban?

Uz to što već više od godinu dana rukovodi Nacionalnim stožerom baveći se pandemijom koronavirusa, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović mjesecima muku muči sa stranim medijima koji svako malo prozovu hrvatsku pograničnu policiju zbog navodnog nasilja nad migrantima. Sve te napise iz policije su demantirali, nastojeći osporiti i videouratke i fotografije koje su kružile europskim medijima. Uvijek je Božinović jasno i bez uvijanja stajao na stranu ljudi kojima je nadređen naglašavajući da su hrvatski policajci čuvari europske granice. To što se Božinović i pred Europom i pred premijerom Plenkovićem zauzimao za njih, pogranični policajci znali su cijeniti, baš kao što u posljednje vrijeme među policijskim službenicima zbog niza reformi za koje se ministar založio o njemu progovaraju s dozom respekta.

Policijski tretman

No dok oni kojima je nadređen hvale ministra, Božinović u posljednje vrijeme sve teže pronalazi zajednički jezik sa svojim nadređenim, premijerom Plenkovićem. Upućeni svjedoče kako su odnosi među njima više od pola godine zategnuti te da se Božinović premijeru zamjerio svojom izravnošću, jer za razliku od onih koji kimaju na svaki Plenkovićev potez, Božinović otvoreno i ‘u brk’ Plenkovića kritizira i s njime

polemizira kako o potezima koje vuče u HDZ-u, tako i o potezima koje vuče u Vladi. Pita li se Božinovića, Plenković se, primjerice, u HDZ-u na lokalnim izborima nije trebao oslanjati na Božidara Kalmetu, međutim, to je problem na koji bi se već nekako i zažmirilo da nedavno Božinović nije izgubio prvu ozbiljnu bitku u srazu s premijerom i europskim vođama. Naime, Hrvatska postaje prva država u Europskoj uniji koja uvodi neovisan nadzor nad postupanjem policije na granicama prema migrantima i azilantima.

Iako je to još u srpnju stidljivo najavljivao upravo ministar policije, oni koji poznaju zbivanja u Vladi tvrde kako je Božinović zbog te ideje žestoko ratovao s neslomljivim Plenkovićem koji se nije želio zamjeriti Europi pa je prihvatio prijedlog europskog Pakta o migracijama i azilu, koji će uskoro morati imati sve države. No upitno je kako i na koji način će to prihvatiti zemlje poput, primjerice, Poljske, Mađarske ili susjedne Slovenije koje sasvim sigurno neće bez prigovora i bez bunta prihvatiti da rad njihove policije nadziru neki nezavisni stručnjaci jer se time u pitanje dovodi povjerenje prema policijskim službenicima koji su educirani za obavljanje svojega posla. U Hrvatskoj će nad educiranim policajcima monitoring vršiti neovisne osobe i organizacije među kojima su i one specijalizirane za ocjenu medicinskog stanja i pravnog statusa azilanata i migranata. Ti će nezavisni stručnjaci raditi neovisne procjene i tako izravno adresirati kritike koje se mogu čuti od dijela nevladinih udruga o lošem policijskom tretmanu migranata. Inače je riječ o grupaciji koju tvore europska agencija, pravobranitelj, UNHCR i Međunarodni centar za migracije, a oni bi trebali davati polugodišnje i godišnje preporuke.

Nizozemsko inzistiranje

Božinovićevo Ministarstvo unutarnjih poslova nevoljko je s Komisijom ispregovaralo pravni okvir kroz koji će se nadzor provoditi, a sve ostalo u rukama je koordinacijskog i savjetodavnog odbora. Razumljivo, tu policijski angažman u cijelosti prestaje jer je uostalom MUP stranka koja se nadzire. Treba napomenuti kako je Hrvatska jedina članica EU-a koja je od 2007. imala takav mehanizam, i to na nizozemsko inzistiranje. Tada se nadzor provodio s Nizozemcima i UNHCR-om, a u jednom trenutku, kada je Nizozemska ispala iz nadzora, u nadzor se uključio Hrvatski pravni centar. Uz povremene prekide taj je nadzor koji je financirao UNHCR trajao sve do prije dvije godine, a kada je Europska komisija ta sredstva Hrvatskoj odobrila kao mehanizam u sklopu hitne pomoći za granicu, naša je država ta sredstva namijenila za potrebe granice i policijskih službenika. Međutim, tada na noge ustaju nevladine udruge koje su također željele sudjelovati u tom mehanizmu.

Tijelo koje će sada nadzirati MUP službeno se zove Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite, no treba napomenuti kako su Amnesty International i Human Rights Watch te niz drugih nevladinih organizacija prije desetak dana izrazili zabrinutost u pogledu nezavisnosti i učinkovitosti tog tijela. Sporno im je, naime, to što će prema njihovim saznanjima mandat biti ograničen na policijske postaje blizu granice i graničnih prijelaza, dok se većina spornih postupanja prema njima odvija dalje.

Pilot-projekt

Oni koji ovu priču gledaju s nešto šireg gledišta napominju kako u svemu ovome treba imati u vidu činjenicu da talibani nastavljaju svoj osvajački pohod u Afganistanu, zbog čega deseci tisuća Afganistanaca preko Irana bježe u Tursku, gdje se ne misle zadržati. Cilj im je Europa, a sve to, prema riječima analitičara, moglo bi u nadolazećim jesenskim danima pogoršati ionako lošu situaciju s migrantskom krizom, koja s koronakrizom možda više nije u prvom planu, ali zasigurno nije prestala postojati. Treba napomenuti kako se o novom europskom Paktu o migracijama i azilu još raspravlja, no Hrvatska je pristala na provedbu pilot-projekta jer smo mi sami još u rujnu prošle godine osmislili mehanizam i nacrt Pakta o kojemu smo sve do potpisivanja sporazuma o uspostavi mehanizma i nadzora vodili pregovore s Europskom komisijom. Sporazum sada u konačnici predviđa formiranje koordinacijskog odbora kojim će upravljati profesor Davor Derenčinović, koji je nedavno izabran za novog suca na Europskom sudu za ljudska prava. Taj odbor odredit će ritam u kojem će se provoditi aktivnosti. Očekuje se da će na terenu djelovati nezavisni promatrači koji će obilaziti policijske postaje, granične prijelaze i prihvatne centre te provjeravati kako se prema njima postupa, vodeći računa o nacionalnim i europskim propisima, ali i o međunarodnim konvencijama. Nakon što se provede nadzor, provoditelj sastavlja izvješće, a koordinacijski odbor na temelju tih izvještaja organizira dodatne sastanke s provoditeljima aktivnosti, nakon čega se sastavljaju polugodišnja i godišnja izvješća o kojima će se govoriti i na raznim tribinama i okruglim stolovima.

Dok se vode polemike i smišljaju mehanizmi za nadzor policije, broj migranata koji ilegalno ulaze u Europsku uniju preko zapadnog Balkana i ove se godine povećao. Potvrđuje to priopćenje koje je nedavno izdala europska agencija za graničnu i obalnu stražu Frontex, iz koje su poručili kako većinu čine migranti iz Sirije i Afganistana. Od početka godine do srpnja Frontex je zabilježio 22.600 migranata koji su preko zapadnog Balkana ilegalno ušli u Europsku uniju. Govori se o porastu od čak 90 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U srpnju je, primjerice, broj bio veći za čak 67 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dodaje se u ovom priopćenju, u kojem se naglašava kako migranti također ilegalno ulaze u EU preko Bjelorusije, odakle se kreću prema Poljskoj i baltičkim zemljama, pa je tako primjerice od početka godine u Litvu ilegalno ušlo oko 3700 migranata. Sveukupno su ove godine u EU ilegalno ušle više od 82.000 migranata, što je 59 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Oduzimanje novca

Premda broj migranata drastično raste, Hrvatskoj je koncem srpnja lekciju očitala UN-ova dužnosnica Gillian Triggs, koja je pozvala Vladu da ojača sustav azila kako bi mogli procijeniti tko su među njima ljudi u potrebi za međunarodnom zaštitom.

“Mnogo je vjerodostojnih dojava o nasilnom postupanju nekih graničnih policajaca prema izbjeglicama i migrantima na hrvatskoj granici“, rekla je Triggs, koja je nakon boravaka u BiH i Hrvatskoj kao šefica međunarodne zaštite u UN-ovu visokom povjerenstvu za izbjeglice progovorila o nasilnom postupanju naših policajaca.

“Na nasilne postupke, tzv. pushbackove, na oduzimanje novca, mobitela, odjeće i premlaćivanje, upozoravaju nevladine i organizacije za zaštitu ljudskih prava, Vijeće Europe i zapadni mediji pozivajući hrvatske vlasti na cjelovitu istragu i prekid takve prakse. Ljudska prava treba poštovati, bilo da su ti ljudi izbjeglice ili ne, njih se ne smije maltretirati”, rekla je Triggs dodajući da izbjeglicama zatečenima u neregularnom prelasku granice, ako žele podnijeti zahtjev za azil, takav postupak treba omogućiti. “Boljim informiranjem tih ljudi moguće je uvjeriti ih da ostanu. Umjesto da Hrvatsku smatraju tranzitnom zemljom, ti će ljudi shvatiti da ovdje imaju mogućnosti”, rekla je o mladim obiteljima s djecom koja mogu dobiti solidno obrazovanje u našoj zemlji. Stav međunarodnih organizacija je jasan, Hrvatska na njihovu politiku očito mora pristati, sviđalo se to našem ministru ili ne.