Čistka s potpisom Plenkovića: Spremaju se smjene na svim najvažnijim položajima

Već se sada s priličnom sigurnošću može pretpostaviti da bi iduća godina za premijera Andreja Plenkovića mogla biti puna izazova i svakojakih prepreka. Naime, uz pripremu za europske, a onda i za one još važnije parlamentarne izbore, Plenković će u idućoj godini morati odrediti gotovo cijeli sastav Ustavnog suda, pa i imenovati njegova predsjednika jer aktualnom, Miroslavu Šeparoviću, istječe mandat, nakon čega odlazi u mirovinu.

U mirovinu bi iduće godine trebala i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek pa će morati imenovati i njezina nasljednika ili nasljednicu, a mandat istječe i šefu sigurnosne službe Danielu Markiću, ali i guverneru HNB-a Borisu Vujčiću. Situacija je, dakle, prilično jasna, ali i prilično složena jer je riječ o ljudima koji se nalaze na najutjecajnijim položajima u državi, a većinu odluka o imenovanjima njihovih nasljednika treba donijeti vladajuća većina predvođena premijerom Plenkovićem. Upućeni tvrde da će se Plenković najprije pozabaviti Ustavnim sudom na kojem jedanaestorici od 13 sudaca iduće godine istječe mandat. O svakom ustavnom sucu nužno je postići konsenzus i osigurati dvotrećinsku većinu u Saboru, što bi se moglo opisati kao najava zanimljive političke igre uoči parlamentarnih izbora.

Velika žurba

Prema tezama naših dobro upućenih sugovornika, Plenkoviću je u interesu prije izbora imenovati predsjednika Ustavnog suda jer je upitno kakvom će većinom nakon njih raspolagati i hoće li uopće ostati u hrvatskoj politici, a ne može biti ni posve siguran u svoju pobjedu pa planira unaprijed. Prema tom već sada pomno razrađenom planu, čelnu poziciju na Ustavnom sudu trebao bi preuzeti aktualni saborski zastupnik vladajuće stranke i bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji trenutno predsjeda HDZ-ovim zastupničkim klubom. Bošnjaković je dugogodišnji provjereni stranački kadar koji je u korektnim odnosima s Vladimirom Šeksom, s kojim Plenković, prema tezama iz vladajuće stranke, i provodi određene konzultacije vezane uz kadroviranje na Ustavnom sudu kojim trenutno rukovodi njegov kum Šeparović.

Kad je riječ o HNB-u, tu je za Plenkovića situacija nešto jednostavnija i jasnija jer je teren također pripremio na vrijeme pa bi, nakon što Vujčiću istekne drugi mandat, poziciju guvernera trebao preuzeti bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, koji ondje trenutno obnaša dužnost viceguvernera, na koju je i otišao s ciljem da sjedne u Vujčićevu fotelju. Dok je situacija u središnjoj bankarskoj instituciji relativno jasna, pitanje oko kojega i unutar HDZ-a postoje određene nedoumice odnosi se na Državno odvjetništvo jer Hrvoj Šipek sa 67 godina života ne može očekivati novi mandat.

S jedne strane, dio HDZ-ovaca smatra da bi poziciju glavne državne odvjetnice trebala preuzeti aktualna ravnateljica USKOK-a Željka Mostečak, koja je na glasu kao velika stručnjakinja i radišna žena. Drugi pak tvrde kako su u vodstvu stranke skloniji tomu da u upražnjenu fotelju državne odvjetnice sjedne zamjenik svih dosadašnjih državnih odvjetnika Darko Klier, koji je usput budi rečeno bivši suprug predsjednice Hrvatske javnobilježničke komore Zvijezdane Rauš Klier koja se učestalo pojavljuje u javnom prostoru otkako je Ministarstvo pravosuđa i uprave u javno savjetovanje uputilo prijedlog izmjena javnobilježničkih tarifa. Prema tom prijedlogu, one bi u prosjeku rasle od 15 do čak 170 posto, što je, dakako, izazvalo negodovanje građana zasićenih poskupljenjima. I dok njegova bivša supruga puni medijske stupce u nastojanju da argumentirano obrani poskupljenje javnobilježničkih tarifa, Darko Klier u medijima se rijetko kada pojavljuje.

Pouzdani kadar

Posljednji put o njemu se pisalo početkom godine, kada je većini članova Državnoodvjetničkog vijeća koji su u to tijelo izabrani iz tužiteljskih ureda – uključujući i Kliera kao predsjednika toga tijela, ali i kao predsjednika Kaznenog odjela DORH-a te zamjenika glavne državne odvjetnice – istekao mandat koji su onda oni samovoljno odlučili produljiti za još mjesec i pol dana, što je, naravno, izazvalo negativne konotacije u javnosti. Ranijih godina Klier se nije previše eksponirao, premda je jedno vrijeme spominjan i kao kandidat za suca Ustavnog suda, taj plan ipak nije realizirao, već je ostao u Odvjetništvu u kojem radi dugi niz godina.

Milanović suglasan

Iznimno važno imenovanje zasigurno je i ono glavnog ravnatelja SOA-e, koje bi moglo biti prilično zanimljivo i zbog toga što je još jedno u nizu onih koje supotpisuju predsjednik Milanović i premijer Plenković pa bi opet mogle padati teške riječi kao i u slučaju VSOA-e o kojoj se vladajući dvojac uz pomoć posrednika tek nedavno uspio usuglasiti. Pita li se HDZ-ovce bliske premijeru Plenkoviću, on nasljednika za Daniela Markića ne bi ni tražio, već bi Markiću produljio mandat s obzirom na to da nije nezadovoljan načinom na koji on rukovodi SOA-om.

Možda u skladu sa svojim karakterom Milanović određene tenzije i bude dizao, no upućeni iz obavještajnih krugova kažu kako ni on s produljenjem mandata aktualnom ravnatelju Markiću problema ne bi trebao imati jer je s Plenkovićem već jednom donio odluku o njegovu imenovanju na čelo SOA-e. S tim su se dogovorom između Plenkovića i Milanovića, na samom početku predsjednikova mandata, usuglasili i članovi saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, ali i bez toga bi Markić kompromisom dvojice vodećih ljudi u zemlji bio imenovan jer je Milanović i tijekom kampanje za predsjedničke izbore dao naslutiti kako premijeru Plenkoviću u pogledu tog imenovanja neće stvarati nikakve probleme. Takvo što ne iznenađuje one koji znaju da je Markića za ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije preporučio Dragan Lozančić, aktualni savjetnik predsjednika Milanovića za nacionalnu sigurnost, čije savjete Milanović upija kao spužva vodu. Lozančić je inače američki Hrvat koji je francuskog Hrvata Markića predložio bivšem premijeru, kanadskom Hrvatu Tihomiru Oreškoviću, nakon što je bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ustrajala na Lozančićevu odlasku s čela SOA-e.

Opće iznenađenje

Dok Orešković nije prihvatio njegovu kandidaturu, o Markiću se u javnosti nije previše znalo pa ni danas nije posve jasno kada je došao u Hrvatsku. Njegovo imenovanje u ono vrijeme u obavještajnoj je zajednici bilo iznenađujuće, a mnogi su tvrdili da Markić nije klasični operativac, argumentirajući to time što je u SOA-i do imenovanja obavljao samo dvije dužnosti – tajnu pratnju i poslove u međunarodnoj suradnji. Nije Markić prije imenovanja prošao ni sve takozvane zanatske poslove koje bi u principu trebali proći svi obavještajci niti je imao svoje obavještajce i suradnike, ali je zato u obavještajnoj zajednici uživao potporu Đurđe Šušak i Ksenije Pašalić. Takav oblik potpore danas mu više nije potreban, on po svemu sudeći zbog svoje bliskosti s Plenkovićevim Francuzom Zvonimirom Frkom Petešićem uživa premijerovo povjerenje, zbog kojega bi mogao odraditi još jedan mandat na čelu SOA-e ako Plenković ne odluči iznenaditi naciju pa Markića u međuvremenu i prije odluke o produljenju mandata odluči poslati u diplomatsku službu, kao što se to jedno vrijeme nagađalo po vladajućim redovima.