Crkva u Šibeniku postavila jaslice sa zastavama HOS-a

Crkva Gospa van Grada u Šibeniku i ove je godine postavila jaslice koje značajno odstupaju od tradicionalnog vjerskog prikaza te se izravno referiraju na ideološke i povijesne prijepore vezane uz razdoblje Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, prenosi ŠibenikIN. Riječ je o nastavku prakse koja već godinama izaziva pozornost i podijeljene reakcije javnosti.

Podsjetimo, prije dvije godine prizor Isusova rođenja bio je okružen tenkovima, dok su prošle godine jaslice spojile klasične biblijske motive s prikazima suvremenog društva – Barbikama, kositrenim vojnicima, bundevama te figurama koje su predstavljale istospolni par. Ovogodišnji postav ide i korak dalje, stavljajući u prvi plan političko-povijesne podjele, ponajprije one između ustaša i partizana.

Uz svetu obitelj, pokraj jaslica su postavljene službena hrvatska zastava, zastava HOS-a te još nekoliko drugih obilježja. Ispred njih nalaze se crni križevi s hrvatskim grbom s početnim bijelim poljem, kao i ploče s popisima jama i stratišta Hrvata iz Drugog svjetskog rata. Cjelokupan postav popraćen je brojnim pločama s opsežnim tekstualnim objašnjenjima koja nude revizionističke interpretacije hrvatske povijesti 20. stoljeća.

U tim se tekstovima pozdrav „Za dom“ prikazuje kao višestoljetni hrvatski poklik, uz tvrdnje da su ga koristile povijesne ličnosti poput Nikole Šubića Zrinskog, Josipa Jelačića i Stjepana Radića. Iznesene su i dvojbene tvrdnje o tome tko je „stvarno“ odgovoran za teritorijalne gubitke Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata, pri čemu se navodi da su dijelovi Dalmacije i Istre Italiji predani još u Prvom svjetskom ratu. Poseban naglasak stavljen je i na ulogu muslimana u NDH, koji se u tim prikazima opisuju kao lojalni sudionici tadašnje države, pa čak i kao većinski pripadnici pojedinih ustaških postrojbi.

Tekstovi se bave i partizanskim pokretom, uz tvrdnje o masovnim stradanjima „hrvatskih boraca“ u bitkama poput Sutjeske, kao i optužbe da su partizani nakon rata provodili sustavna ubojstva bez suđenja, uključujući i velik broj pripadnika Crkve. Navode se i brojke o masovnim grobnicama i poratnim likvidacijama, pri čemu se partizanski i komunistički pokret prikazuju kao glavni nositelji zločina nad Hrvatima nakon 1945. godine.

Iako su vjernici i javnost već navikli da su jaslice u crkvi Gospa van Grada „drugačije“, ovogodišnji postav ponovno je otvorio rasprave o granici između vjerskog izraza i političke poruke, kao i o mjestu povijesnog revizionizma u sakralnom prostoru.